Najčešća pitanja o Sudu BiH

Koje su upravne nadležnosti Suda BiH?

Sud BiH je nadležan da odlučuje po tužbama protiv konačnih upravnih akata, odnosno kada se radi o šutnji administracije, institucija Bosne i Hercegovine i njenih organa, javnih agencija, javnih korporacija, institucija Distrikta Brčko i drugih organizacija utvrđenih zakonom države Bosne i Hercegovine, donesenih u vršenju javnih ovlaštenja. Također, u nadležnosti Suda je da: ocjenjuje zakonitost pojedinačnih i opštih izvršnih upravnih akata donesenih na osnovu državnog zakona pri vršenju javnih dužnosti organa vlasti Bosne i Hercegovine, za koje zakonom nije predviđeno sudsko ispitivanje; rješava imovinske sporove između države i entiteta, između države i Distrikta Brčko, između entiteta, između entiteta i Distrikta Brčko, između institucija Bosne i Hercegovine koje su povezane sa vršenjem javnih ovlasti; rješava sukob nadležnosti između sudova iz entiteta,  sudova entiteta i sudova Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine, te između Suda Bosne i Hercegovine i bilo kojeg drugog suda; odlučuje o ponavljanju postupka u sporovima.

Ko rješava upravne sporove prema Zakonu o upravnim sporovima BIH?

Upravne sporove rješava Upravno odjeljenje Suda Bosne i Hercegovine. O upravnim sporovima Sud rješava na nejavnoj sjednici. Zbog složenosti sporne stvari ili ako inače nađe da je to potrebno radi boljeg razjašnjenja stanja stvari, Sud može odlučiti da se održi usmena rasprava.   

Kad se može voditi upravni spor?

Upravni spor može se voditi samo protiv konačnog upravnog akta. Konačni upravni akt, u smislu ovog zakona, jeste akt kojim nadležna institucija (institucije Bosne i Hercegovine, u smislu ovog zakona, su: ministarstva Bosne i Hercegovine i njihova tijela, javne agencije, javne korporacije, institucije Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine i druge organizacije utvrđene zakonom države Bosne i Hercegovine koje vrše javna ovlaštenja, koja su Ustavom Bosne i Hercegovine određena u nadležnost Bosne i Hercegovine,) rješava o izvjesnom pravu ili obavezi građanina ili pravnog lica u nekoj upravnoj stvari.Upravni spor se može voditi kada se upravnim aktom rješava  statusno pitanje državnog službenika.

Kako Sud rješava upravni spor?

Sud rješava spor presudom.

Presudom se tužba uvažava ili odbija kao neosnovana. Ako se tužba uvažava, Sud poništava pobijani konačni upravni akt. Kad je tužba podnesena zbog ćutanja administracije, a Sud nađe da je opravdana, presudom će uvažiti tužbu, poništiti osporeni upravni akt i odrediti u kom će smislu nadležna institucija donijeti rješenje ili će presudom sam riješiti upravnu stvar. U slučajevima u kojima se ne odlučuje presudom, Sud donosi rješenje.

Koji su vanredni pravni lijekovi u upravnom sporu?

Vanredni pravni lijekovi u upravnom sporu su:

     zahtjev za ponavljanje postupka;

     zahtjev za zaštitu zakonitosti;

     zahtjev za preispitivanje sudske odluke.

Kako se rješavaju sporna pitanja u upravnim sporovima koja nisu regulisana Zakonom o upravnim sporovima BiH?

Za pitanja o postupku u upravnim sporovima koja nisu regulisana Zakonom o upravnim sporovima BiH  shodno će se primjenjivati odgovarajuće odredbe zakona kojim je uređen parnični postupak.

Koje su nadležnosti Suda BIH prema Zakonu o parničnom postupku BiH?

Upravno odjeljenje Suda BIH-parnični referat  je nadležno za  rješavanje imovinskih sporova (parnični postupak) između države Bosne i Hercegovine  i entiteta, između države i Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine, između entiteta, između entiteta i Brčko Distrikta i između institucija Bosne i Hercegovine koje vrše javna ovlaštenja.Odredbe ovog zakona primjenjivat će se i u imovinskim sporovima proisteklim iz štete koja je nastala pri vršenju poslova organa uprave Bosne i Hercegovine, drugih institucija Bosne i Hercegovine i službenih lica tih organa i institucija, te sporovima zbog  povrede prava iz radnih odnosa.

Kako se pokreće parnični postupak pred Sudom BiH?

Parnični postupak pokreće se tužbom. Tužba mora sadržati: osnovu za nadležnost Suda, određen zahtjev u pogledu glavne stvari i sporednih potraživanja (tužbeni zahtjev), činjenice na kojima tužilac zasniva tužbeni zahtjev, dokaze kojima se utvrđuju te činjenice, naznaku vrijednosti spora, pravni osnov tužbenog zahtjeva i druge podatke koje mora imati svaki podnesak. Sud nije vezan za pravni osnov tužbenog zahtjeva. Sud će postupiti po tužbi i kad tužilac nije naveo pravni osnov tužbenog zahtjeva.

U kojem obliku Sud donosi odluke u parničnom postupku?

Sud donosi odluke u obliku presude ili rješenja. O tužbenom zahtjevu Sud odlučuje presudom, a u postupku zbog smetanja posjeda rješenjem.  O svim drugim pitanjima Sud odlučuje rješenjem. Odluka o troškovima u presudi smatra se rješenjem.

Redovni i vanredni pravni lijekovi na odluku u parničnom postupku?

Žalba je redovan pravni lijek u parničnom postupku.Protiv presude donesene u prvom stepenu stranke mogu podnijeti žalbu u roku od 30 dana od dana donošenja presude, odnosno ako se presuda dostavlja u skladu s odredbama ovog zakona o dostavi, 30 dana nakon dostave prepisa presude, ako u ovom zakonu nije određen drugi rok. U mjeničnim i čekovnim sporovima taj rok je 15 dana. 

 

Vanredni pravni lijekovi u parničnom postupku su revizija i ponavljanje postupka.