Sudska praksa Suda Bosne i Hercegovine

Odluke od značaja za stručnu javnost

Raspored suđenja

P
U
S
Č
P
S
N

Statistike

Sud Bosne i Hercegovine

Najčešća pitanja o Sudu BiH

P: Kada je osnovan Sud BiH?

 

O: Parlament Bosne i Hercegovine 3. jula 2002. godine usvojio je Zakon o Sudu BiH, kojeg je 12. novembra 2000. godine proglasio Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini.  Sud je počeo sa radom 8. maja 2002. godine, kada je Odlukom Visokog predstavnika imenovano prvih sedam sudija u Sud BiH, i ovaj dan se obilježava kao Dan Suda BiH.

 

P: Zašto je osnovan Sud BiH?

 

O: Bilo je neophodno obezbijediti sudsku zaštitu u stvarima koje u skladu sa Ustavom BiH spadaju u nadležnost BiH i na nivou države osigurati zaštitu osnovnih ljudskih prava i sloboda garantovanih Ustavom BiH.

 

P: Gdje se nalazi Sud BiH?

 

O: Sjedište Suda BiH se nalazi u Sarajevu u Ulici Kraljice Jelene br. 88.

 

P: Koje su nadležnosti Suda BiH?

 

O: Nadležnosti Suda BiH su propisane Zakonom o Sudu BiH i odnose se na: krivičnu, upravnu i apelacionu nadležnost.

 

U okviru krivične nadležnosti Sud BiH postupa u predmetima koji se odnose za krivična djela propisana zakonima BiH, a to su, između ostalog, djela ratnih zločina, organiziranog i privrednog kriminala, te korupcije. Pod određenim, zakonom preciziranim uslovima,  Sud BiH je nadležan i za krivična djela propisana zakonima entiteta i Brčko Distrikta BiH.

Upravna nadležnost podrazumijeva da Sud BiH odlučuje po tužbama protiv konačnih upravnih akata koja u vršenju javnih ovlaštenja donose institucije BiH.  Sud BiH odlučuje o zahtjevima za zaštitu sloboda i prava građana zagarantiranih Ustavom BiH, kada su ta prava i slobode povrijeđeni konačnim pojedinačnim aktom institucija BiH, pod uslovom da nije osigurana druga sudska zaštita. Također, Sud BiH rješava imovinske sporove između države BiH, entiteta i Brčko Distrikta BiH, imovinske sporove između institucija BiH koje vrše javna ovlaštenja, imovinske sporove proistekle iz štete koja je nastala pri vršenju poslova organa uprave i drugih institucija BiH i službenih lica tih organa i institucija, kao i druge imovinske sporove kad je nadležnost Suda utvrđena zakonima BiH ili međunarodnim ugovorom. 

U okviru apelacione nadležnosti Sud BiH odlučuje po žalbama protiv odluka donesenih u okviru Krivičnog odjeljenja i Upravnog odjeljenja i odlučuje po prigovorima koji se odnose na kršenje izbornog zakona Bosne i Hercegovine.

Međutim, Sud BiH nije tijelo koje rješava žalbe na presude entitetskih sudova.

 

P: Koja su odjeljenja i odjeli Suda BiH?

 

O: U okviru Suda BiH postoje tri sudska odjeljenja: Krivično, Upravno i Apelaciono.

 

Krivično odjeljenje ima: Odjel I - Odjel za ratne zločine; Odjel II - Odjel za organizirani, privredni kriminal i korupciju i Odjel III - Odjel za opći kriminal.

Odgovarajući odjeli Apelacionog odjeljenja odlučuju po žalbama protiv odluka donesenih u okviru Krivičnog i Upravnog odjeljenja i odlučuju  po prigovorima koji se odnose na kršenje izbornog zakona.

U okviru Suda BiH postoje i odjeljenja nadležna za obavljanje opštih administrativno-tehničkih i pravnih poslova, materijalno-finansijskih poslova i poslova pravne podrške sudijama, dakle svih onih poslova koji su neophodni za zakonito, blagovremeno i efikasno funkcioniranje sudskih odjela i Suda u cjelini.. To su Zajednički sekretarijat i Ured registrara.

Zajednički sekretarijat pruža podršku Upravnom odjeljenju i odjelima za opšti kriminal Krivičnog i Apelacionog odjeljenja.

Ured registrara pruža podršku Odjelu za ratne zločine i Odjelu za organizirani, privredni kriminal i korupciju Krivičnog i Apelacionog odjeljenja Suda.

 

P: Ko imenuje predsjednika Suda BiH i kakva je njegova uloga?

 

Visoko sudsko i tužilačko vijeće imenuje predsjednika Suda BiH. Predsjednik Suda BiH jedan je od sudija imenovanih u Sudu BiH, koji ima dokazane rukovodeće i organizacione sposobnosti bitne za rad Suda BiH. Predsjednik se imenuje na mandat od šest (6) godina i može biti ponovno imenovan. 

Nadležnost predsjednika Suda je propisana Zakonom o Sudu BiH i unutrašnjim aktima Suda. Između ostalog, predsjednik Suda BiH odgovoran je za:

 

  • predstavljanje Suda BiH u odnosima s državnim tijelima i organiza­cijama;
  • imenovanje sudija u različita odjeljenja i vijeća, osim ako je drugačije propisano zakonom;  
  • sazivanje i rukovođenje radom Opće sjednice Suda BiH;
  • izvršenje budžeta Suda BiH;
  • predlaganje plana rada Suda Općoj sjednici;
  • rukovođenje osobljem Suda BiH.

 

P: Ko je sadašnji predsjednik Suda BiH?

 

O: Predsjednik Suda BiH, gospođa Meddžida Kreso, rođena je 22. decembra 1947. godine u Bijeljini, gdje je završila gimnaziju. Pravni fakultet završila je 1970. u Sarajevu. Nakon položenog pravosudnog ispita 1973. godine, imenovana je za opštinskog tužioca u Mostaru, a 1978. godine za sudiju Okružnog suda u Mostaru. Na toj dužnosti je bila do 1989. godine. U periodu od 1989. do 1992. godine obavljala je dužnost predsjednika Suda udruženog rada u Mostaru. Od 1996. do 1998. godine radila je kao advokat, a od 1998. do 2001. godine pravne poslove u bankama, da bi 2001. godine bila imenovana za zamjenika tužioca Tužilaštva Federacije BiH. Dužnost zamjenika glavnog tužioca Tužilaštva BiH obavljala je od 2003. g. do imenovanja za sudiju i predsjednika Suda BiH dana 10. oktobra 2004. godine. Na funkciju predsjednika Suda BiH ponovo je imenovana dana, 26. januara 2011. godine.,

 

P: Ko je ko u sudnici?

 

Sudija, odnosno predsjednik vijeća, rukovodi suđenjem, stara se o poštivanju zakonskih rokova i preduzima sve druge radnje u skladu sa ZKP BiH.

Tužilac  zastupa optužnicu, podnosi prigovore i podneske Sudu, direktno i unakrsno ispituje svjedoka.

Osumnjičeni  osoba za koju postoje osnovi sumnje da je počinila krivično djelo.

Optuženi osoba protiv koje je jedna ili više tačaka optužnice potvrđena. Optuženi ima pravo da ispituje svjedoke i obično ga zastupa advokat.

Branilac  zastupa osumnjičenog/optuženog.

Svjedok osoba koja se saslušava kada postoji vjerovatnoća da će svojim iskazom moći dati informacije o krivičnom djelu, učinitelju i o drugim važnim okolnostima. Na zaštićenog svjedoka se primjenjuju posebne odredbe zakona, a to su: Zakon o programu zaštite svjedoka i Zakon o zaštiti svjedoka pod prijetnjom i ugroženih svjedoka.

Pravni savjetnik pomaže sudijama u pripremama za suđenje, prilikom analize propisa i kod  izrade nacrta odluka.

Stručni saradnik nadgleda cjelokupno upravljanje predmetom, pruža pomoć sudijama i strankama u planiranju i zakazivanju suđenja, vodi sažeti zapisnik sa suđenja.

Prevodilac prevodi čitav tok suđenja sa službenih jezika Suda BiH na engleski ili drugi jezik i obrnuto.

Tehničar snima cijeli tok suđenja, brine se o arhivi i ispravnosti tehničke opreme.

 

P: Ko obezbjeđuje sredstva za funkcioniranje Suda BiH?

 

a) Budžet Bosne i Hercegovine

 

Budžet Suda je sastavni dio Budžeta institucija Bosne i Hercegovine. Po zahtjevu Ministarstva finansija i trezora BiH,  Sud BiH u augustu tekuće godine podnosi prijedlog budžeta za sljedeću godinu. Ministarstvo dostavlja prijedlog na usvajanje Parlamentu BiH, koji usvaja konačni iznos budžeta.

Sredstva se koriste za isplatu plaća i drugih naknada sudijama i administrativnom osoblju, uredske troškove, održavanje zgrade i opreme, troškove i naknade advokata, vještaka i svjedoka, te druge materijalne i kapitalne troškove.  

 

b) Međunarodne donacije

 

Od početka 2004. godine, međunarodna zajednica je bila intenzivno uključena u pružanje podrške Sudu BiH, a od 2005. godine ta pomoć je realizovana putem međunarodnog Ureda registrara. 

U periodu od 2003. do 2012. godine, u sklopu cjelokupne podrške pravosudnim institucijama na nivou Bosne i Hercegovine putem Ureda registrara, međunarodna zajednica je uložila 62 miliona eura za podršku radu Suda BiH, ali i Tužilaštva BiH, Odsjeka krivične odbrane – OKO, Službe za zajedničke poslove institucija BiH u dijelu u kojem ova služba podržava pravosudne institucije, SIPA-e i Sudske policije BiH. Najveći dio ulaganja, se ipak, odnosio na  podršku Sudu i Tužilaštvu BiH.

Sljedeće zemlje su dale podršku putem rada Ureda registrara: SAD, Velika Britanija, Švajcarska, Švedska, Belgija, Turska, Finska, Poljska, Grčka, Francuska, Norveška, Holandija, Italija, Irska, Njemačka, Japan, Luksemburg, Danska, Austrija, Španija i značajnim dijelom Evropska komisija.

 

P: Da li osobe kojima se sudilo pred Sudom BiH, a koje su proglašene nevinim, imaju pravo na nadoknadu?

 

O: Osoba koja je neopravdano osuđena za krivično djelo ili je bez osnova lišena slobode ima pravo na rehabilitaciju, pravo na nadoknadu štete iz budžetskih sredstava, kao i druga prava propisana zakonom. Zakonom o krivičnom postupku BiH je propisano pod kojim okolnostima neko ima pravo na nadoknadu.

Ako je slučaj na koji se odnosi neopravdana osuda ili neosnovano lišavanje slobode neke osobe prikazan u sredstvima javnog informiranja i time bio povrijeđen ugled te osobe, Sud će, na zahtjev te osobe, objaviti u novinama ili drugim sredstvima javnog informiranja saopštenje o odluci iz koje proizlazi neopravdanost ranije osude, odnosno, neosnovanost lišavanja slobode. Ako slučaj nije prikazan u sredstvima javnog informiranja, ovakvo saopštenje se, na zahtjev te osobe, dostavlja organu ili pravnom licu kod kojeg ta osoba ostvaruje pravo na rad, a u slučaju potrebe rehabilitacije iste, saopštenje se dostavlja političkoj stranci ili udruženju građana.

 

P: Kako se imenuju sudije Suda BiH?

 

O: Prema zakonu, Visoko sudsko i tužilačko vijeće imenuje sudije, uključujući predsjednika Suda i dodatne sudije u Sudu BiH. Vijeće objavljuje javni oglas za upražnjena mjesta koji prethodi imenovanju.  Sudije Suda BiH moraju imati najmanje osam godina iskustva u radu kao sudije, tužioci, advokati ili drugo relevantno pravno iskustvo, nakon položenog pravosudnog ispita, a imenuju se doživotno, s tim što im mandat može prestati u slučaju da podnesu ostavku, navrše starosnu dob propisanu za obavezan odlazak u penziju ili budu smijenjeni s dužnosti iz razloga utvrđenih zakonom.

 

P: Koliko ima sudija?

 

O: Ukupno ima 48 sudija. 

 

P: Što su sudska vijeća za ratne zločine i ko ih čini?

 

O: Vijeće čini troje sudija koji postupaju u određenom predmetu. Sud po pravilu sudi u vijećima, a samo izuzetno, u zakonom tačno određenim slučajevima (fazama postupka), postupa sudija pojedinac.  Apelaciono vijeće sastoji se, također, od troje sudija koji postupaju po žalbi na prvostepenu odluku.

 

P: U čemu je razlika između Odjela za ratne zločine pri Sudu BiH i Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (Haški tribunal)?

 

O: Haški tribunal je ad hoc tribunal, čije je trajanje vremenski ograničeno, a koji je osnovan da donosi presude za teška kršenja međunarodnog humanitarnog prava i za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije od 1991. godine. Ta činjenica ograničava mandat Haškog tribunala, koji donosi presude samo za najodgovornije osobe koje su počinile ratne zločine, shodno vremenu i kriterijima za podizanje optužnice koje određuje Tužilaštvo Haškog tribunala.

Sud BiH je sudska institucija Bosne i Hercegovine koja nema vremenski ograničen mandat. Za razliku od Tribunala, čiji je rad reguliran Statutom koji donosi Vijeće sigurnosti UN-a i Pravilnikom koji donose sudije Haškog tribunala, Sud BiH donosi odluke u skladu sa zakonima Bosne i Hercegovine, kao što su Krivični zakon Bosne i Hercegovine i Zakon o krivičnom postupku BiH. Pored činjenice da u radu Suda i Tužilaštva BiH učestvuju i međunarodne sudije i tužioci, ključne funkcije vrše državljani Bosne i Hercegovine. Suđenja se vode na jednom od službenih jezika BiH, u skladu sa domaćim zakonima, a osuđeni će kazne izdržavati u zatvorima u BiH.

 

P: Koja su prava optuženih pred Sudom BiH?

 

O: Između ostalog, to su:

 

  • pravo na plaćenog advokata (u slučajevima propisanim zakonom),
  • pravo na brzo i pošteno suđenje,
  • pravo na nepristrasno suđenje,
  • pravo na odgovarajuće vrijeme i mjesto za pripremu odbrane,
  • jednakost u postupku,
  • pravo da se smatra nevinim dok se pravosnažnom presudom ne utvrdi njegova krivnja,
  • pravo da odbrana ispita sve svjedoke.

 

Sva prava su utvrđena u skladu s Evropskom konvencijim o ljudskim pravima i slobodama i drugim međunarodnim dokumentima.

 

P: Da li su entitetski organi gonjenja obavezni da postupaju po naredbama Suda BiH i da sarađuju sa Tužilaštvom BiH?

 

O: U skladu sa odredbama Zakona o krivičnom postupku BiH svi organi u BiH su dužni službeno sarađivati sa Sudom i Tužilaštvom BiH.

 

P: Kakav je status Suda BiH i Tužilaštva BiH prema entitetskim sudovima i tužilaštvima? Postoji li ikakav nadzor nad njima?

 

O: Tužilaštvo BiH nema nikakve nadzorne ovlasti nad radom entitetskih tužilaštava.

Sud BiH zauzima konačan i pravno obavezujući stav u vezi provođenja zakona BiH i međunarodnih ugovora na zahtjev bilo kojeg suda iz entiteta ili Distrikta Brčko, a u nekim slučajevima rješava sukob nadležnosti između sudova entitetâ i Distrikta Brčko, te između Suda BiH i bilo kojeg drugog suda.

 

P: Na koji način javnost ima uvid u rad Suda BiH?

 

O: Zakon o slobodnom pristupu informacijama osigurava javnosti uvid u rad Suda BiH. Suđenja su otvorena za javnost u skladu sa zakonom, što znači da građani i novinari imaju pravo da prisustvuju suđenjima. Osim toga, javnost ima pravo uvida u dokumente koji su javni, kao što su: presude, različita sudska rješenja, odluke i slično. Naravno, postoje slučajevi kada sudsko vijeće može donijeti odluku da, u interesu zaštićenog svjedoka ili određenih podataka povjerljive prirode, suđenje bude zatvoreno za javnost ili se određeni dokumenti iz istih razloga ne mogu dati na uvid građanima ili novinarima.

Odjeljenje za informiranje javnosti provodi program informiranja javnosti o radu Suda, kako bi putem organiziranih posjeta Sudu BiH i u kontaktima sa zvaničnicima ovih institucija javnost dobila priliku da direktno upozna njiihov rad i način djelovanja.

 

P: Kakva je procedura za dobijanje dokumenata?

 

O: Ako želite dobiti određeni dokument, trebate poslati zahtjev Odjeljenju za informiranje javnosti. Odjeljenje će vas, u Zakonom predviđenom roku, obavijestiti o ishodu vašeg zahtjeva.

 

P: Da li Sud BiH ima svoju biblioteku,  te kakvu mogućnost korištenja ove biblioteke imaju oni koji nisu uposlenici Suda?

 

O: Sudska biblioteka se nalazi unutar Odjeljenja za pravnu podršku. Korisnici biblioteke su uposlenici Ureda registrara, Suda i Tužilaštva Bosne i Hercegovine, s tim da biblioteka stoji na raspolaganju i ostalim zainteresiranim u smislu pružanja nekih osnovnih informacija i smjernica.

Trenutno biblioteka raspolaže naslovima uglavnom iz oblasti krivičnog prava i međunarodnog humanitarnog prava. Jedan manji dio fonda je nabavljen putem donacija, a ostatak je kupljen u skladu sa  potrebama Ureda registrara, Suda i Tužilaštva Bosne i Hercegovine. U toku je opremanje i automatizacija biblioteke koja bi trebala omogućiti centralizaciju podataka, a time ubrzati procedure izdavanja knjiga, smanjiti troškove rada, omogućiti pristup katalogu biblioteke putem intraneta, omogućiti pristup multimedijalnim sadržajima i sadržajima u elektronskom obliku i sl.

 

P: Koje su upravne nadležnosti Suda BiH?

 

O: Sud BiH je nadležan da odlučuje po tužbama protiv konačnih upravnih akata, odnosno kada se radi o šutnji administracije, institucija Bosne i Hercegovine i njenih organa, javnih agencija, javnih korporacija, institucija Distrikta Brčko i drugih organizacija utvrđenih zakonom države Bosne i Hercegovine, donesenih u vršenju javnih ovlaštenja. Također, u nadležnosti Suda je da: ocjenjuje zakonitost pojedinačnih i opštih izvršnih upravnih akata donesenih na osnovu državnog zakona pri vršenju javnih dužnosti organa vlasti Bosne i Hercegovine, za koje zakonom nije predviđeno sudsko ispitivanje; rješava imovinske sporove između države i entiteta, između države i Distrikta Brčko, između entiteta, između entiteta i Distrikta Brčko, između institucija Bosne i Hercegovine koje su povezane sa vršenjem javnih ovlasti; rješava sukob nadležnosti između sudova iz entiteta,  sudova entiteta i sudova Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine, te između Suda Bosne i Hercegovine i bilo kojeg drugog suda; odlučuje o ponavljanju postupka u sporovima.

 

P: Ko rješava upravne sporove prema Zakonu o upravnim sporovima BIH?

 

O: Upravne sporove rješava Upravno odjeljenje Suda Bosne i Hercegovine. O upravnim sporovima Sud rješava na nejavnoj sjednici. Zbog složenosti sporne stvari ili ako inače nađe da je to potrebno radi boljeg razjašnjenja stanja stvari, Sud može odlučiti da se održi usmena rasprava.   

 

P: Kad se može voditi upravni spor?

 

O: Upravni spor može se voditi samo protiv konačnog upravnog akta. Konačni upravni akt, u smislu ovog zakona, jeste akt kojim nadležna institucija (institucije Bosne i Hercegovine, u smislu ovog zakona, su: ministarstva Bosne i Hercegovine i njihova tijela, javne agencije, javne korporacije, institucije Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine i druge organizacije utvrđene zakonom države Bosne i Hercegovine koje vrše javna ovlaštenja, koja su Ustavom Bosne i Hercegovine određena u nadležnost Bosne i Hercegovine,) rješava o izvjesnom pravu ili obavezi građanina ili pravnog lica u nekoj upravnoj stvari.Upravni spor se može voditi kada se upravnim aktom rješava  statusno pitanje državnog službenika.

 

P: Kako Sud rješava upravni spor?

 

O: Sud rješava spor presudom.

Presudom se tužba uvažava ili odbija kao neosnovana. Ako se tužba uvažava, Sud poništava pobijani konačni upravni akt. Kad je tužba podnesena zbog ćutanja administracije, a Sud nađe da je opravdana, presudom će uvažiti tužbu, poništiti osporeni upravni akt i odrediti u kom će smislu nadležna institucija donijeti rješenje ili će presudom sam riješiti upravnu stvar. U slučajevima u kojima se ne odlučuje presudom, Sud donosi rješenje.

 

P: Koji su vanredni pravni lijekovi u upravnom sporu ?

 

O: Vanredni pravni lijekovi u upravnom sporu su:

     zahtjev za ponavljanje postupka;

     zahtjev za zaštitu zakonitosti;

     zahtjev za preispitivanje sudske odluke.

 

P: Kako se rješavaju sporna pitanja u upravnim sporovima koja nisu regulisana Zakonom o upravnim sporovima BiH ?

 

O: Za pitanja o postupku u upravnim sporovima koja nisu regulisana Zakonom o upravnim sporovima BiH  shodno će se primjenjivati odgovarajuće odredbe zakona kojim je uređen parnični postupak. 

 

P: Koje su nadležnosti Suda BIH prema Zakonu o parničnom postupku BiH ?

 

O: Upravno odjeljenje Suda BIH-parnični referat  je nadležno za  rješavanje imovinskih sporova (parnični postupak) između države Bosne i Hercegovine  i entiteta, između države i Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine, između entiteta, između entiteta i Brčko Distrikta i između institucija Bosne i Hercegovine koje vrše javna ovlaštenja.Odredbe ovog zakona primjenjivat će se i u imovinskim sporovima proisteklim iz štete koja je nastala pri vršenju poslova organa uprave Bosne i Hercegovine, drugih institucija Bosne i Hercegovine i službenih lica tih organa i institucija, te sporovima zbog  povrede prava iz radnih odnosa.

 

P: Kako se pokreće parnični postupak pred Sudom BiH?

 

O: Parnični postupak pokreće se tužbom. Tužba mora sadržati: osnovu za nadležnost Suda, određen zahtjev u pogledu glavne stvari i sporednih potraživanja (tužbeni zahtjev), činjenice na kojima tužilac zasniva tužbeni zahtjev, dokaze kojima se utvrđuju te činjenice,  naznaku vrijednosti spora,  pravni osnov tužbenog zahtjeva i druge podatke koje mora imati svaki podnesak.  Sud nije vezan za pravni osnov tužbenog zahtjeva.  Sud će postupiti po tužbi i kad tužilac nije naveo pravni osnov tužbenog zahtjeva.

  

P: U kojem obliku Sud donosi odluke u parničnom postupku?

 

O: Sud donosi odluke u obliku presude ili rješenja. O tužbenom zahtjevu Sud odlučuje presudom, a u postupku zbog smetanja posjeda rješenjem.  O svim drugim pitanjima Sud odlučuje rješenjem. Odluka o troškovima u presudi smatra se rješenjem.

  

P: Redovni i vanredni pravni lijekovi na odluku u parničnom postupku?

 

O: Žalba je redovan pravni lijek u parničnom postupku.Protiv presude donesene u prvom stepenu stranke mogu podnijeti žalbu u roku od 30 dana od dana donošenja presude, odnosno ako se presuda dostavlja u skladu s odredbama ovog zakona o dostavi, 30 dana nakon dostave prepisa presude, ako u ovom zakonu nije određen drugi rok. U mjeničnim i čekovnim sporovima taj rok je 15 dana. 

 

Vanredni pravni lijekovi u parničnom postupku su revizija i ponavljanje postupka.   

 

Takse u parničnom postupku i upravnim sporovima  

 

Takse se plaćaju po sljedećoj tarifi:  

 

I - Parnični postupak

 

  1. Za tužbu, za protutužbu,za prijedlog za ponavljanje postupka ,  prvostepenu presudu i za žalbu ili reviziju protiv rješenja plaća se prema vrijednosti predmeta spora sljedeća taksa: do 1.000 KM vrijednosti 5% takse, do 5.000 KM vrijednosti 4% takse, na iznose preko 5.000 KM vrijednosti 3% takse,  a najviše 10.000 KM takse.  
  2. Za prijedlog za pokušaj poravnanja, za prijedlog da se dozvoli izvršenje ili obezbjeđenje ili izda privremena mjera, za prijedlog za povraćaj u pređašnje stanje ili za prijedlog za obezbjeđenje dokaza, za odgovor na žalbu ili reviziju, za žalbu ili reviziju rješenja kojim se usvaja ili odbija prijedlog za povraćaj u pređašnje stanje, za presudu zbog izostanka, presudu na osnovu odricanja, kao i za presudu na osnovu priznanja, za rješenje o prijedlogu za dozvolu izvršenja ili obezbjeđenja, za rješenje o izdavanju privremene mjere, plaća se polovina takse iz tačke 1.  
  3. Za žalbu ili reviziju protiv presude i za žalbu protiv rješenja u sporovima zbog smetanja posjeda, plaća se dvostruka taksa iz tačke 1.  
  4. Za rješenje o odbacivanju tužbe i za rješenje kojim se usvaja ili odbija prijedlog za povraćaj u pređašnje stanje, plaća se polovina takse iz tačke 1., ali ne više od 100 KM.  

 

II - Postupak u upravnim sporovima 

 

     Za tužbu protiv upravnog akta plaća se taksa u iznosu od 100 KM.

     Za presudu u upravnom sporu plaća se taksa u iznosu od 200 KM.

     Za zahtjev za preispitivanje sudskih odluka plaća se taksa u iznosu od 200 KM.

     Za zahtjev za ponavljanje postupka plaća se taksa u iznosu od 100 KM.

 

P: Da li Sud BiH provodi izvršni postupak?

 

O: Sud BiH u skladu sa Zakonom o izvršnom postupku BiH  provodi prinudno izvršenje potraživanja na osnovu izvršnih i vjerodostojnih isprava, te postupak obezbjeđenja potraživanja, ako posebnim zakonom neko pitanje nije drugačije uređeno.  

 

P: Ko provodi izvršni postupak i koje se odluke donose? 

 

O: Izvršni postupak i postupak obezbjeđenja provodi i odluke donosi sudija pojedinac Upravnog odjeljenja Suda, a po žalbi odnosno prigovoru odlučuje vijeće Upravnog odjeljenja Suda, sastavljeno od trojice sudija. Odluke u izvršnom postupku i postupku obezbjeđenja Sud donosi u obliku rješenja ili zaključka. Rješenjem Sud odlučuje o izvršenju i dosuđenju nepokretnosti, namirenju i izricanju sudskih penala i o drugim pitanjima kada je to izričito predloženo zakonom. Zaključkom se izdaje nalog sudskom izvršiocu za provođenje pojedinih radnji, te odlučuje o upravljanju postupkom i o drugim pitanjima, kada je to izričito predviđeno ovim zakonom.  

 

P: Koji je osnov za određivanje izvršenja ? 

 

O: Sud određuje izvršenje samo na osnovu izvršne ili vjerodostojne isprave, ako zakonom nije drugačije određeno. Izvršne isprave su: izvršna odluka Suda Bosne i Hercegovine i izvršno sudsko poravnanje;  izvršna odluka donesena u upravnom postupku i izvršno poravnanje zaključeno u upravnom postupku pred institucijama BiH ako glase na ispunjenje novčane obaveze, ako zakonom nije drugačije određeno;  druga isprava koja je zakonom određena kao izvršna isprava.

 

P: Ko rukovodi radom Odjela III Krivičnog odjeljenja

 

O: Odjel III bira predsjednika Odjela koji koordinira aktivnosti Odjela. Predsjednika Odjela biraju sudije Odjela, na period od pet godina.

 

P: Postupanje u predmetima izvršenja pravosnažno izrečenih krivičnopravnih sankcija

 

O: U predmetima izvršenja pravosnažno izrečenih kazni zatvora i mjera bezbjednosti po nalogu postupajućih sudija, odnosno vijeća postupa stručni saradnik za izvršenje krivičnih sankcija, koji u svom radu primjenjuje Zakon BiH o izvršenju krivičnih sankcija, pritvora i drugih mjera.

 

P: Postupanje sa privremeno oduzetim predmetima

 

O: Privremeno oduzeti predmeti deponuju se u KDP prostorijama Suda ili se na drugi način obezbjeđuje njihovo čuvanje. Poslove prijema, evidencije, izdavanja i čuvanja privremeno oduzetih predmeta obavljaju referenti specijalisti za izvršenje krivičnih sankcija i evidenciju privremeno oduzetih predmeta, a na osnovu Pravilnika o načinu i uslovima čuvanja materijalnih dokaza.

 

P: Postupak pružanja međunarodne pravne pomoći

 

O: Odjel III Krivično odjeljenje odlučuje o pitanjima koja se tiču: provođenja međunarodnih krivičnih propisa, odnosno pružanja međunarodne pravne pomoći u krivičnim stvarima, uključujući i odnose s Interpolom i drugim međunarodnim policijskim organima, kao i transfera osuđene osobe, ekstradicije i predaje osobe po zahtjevu druge države.

RSS Sitemap Copyrights © Sud Bosne i Hercegovine. All rights reserved