Izrečena drugostepena presuda u predmetu Ante Kovać

15.11.2010, 14:31
Vijeće Apelacionog odjeljenja, nakon održanog pretresa, izreklo je 12. novembra 2010. godine drugostepenu presudu, kojom je Ante Kovać oglašen krivim za krivično djelo ratni zločin protiv civilnog stanovništva iz člana 173. stav 1. tačke e) i f) u vezi sa članom 180. stav 1. Krivičnog zakona BiH (KZ BiH), te se osuđuje na kaznu zatvora u trajanju od devet godina.

 

Osuđeni Kovać oslobođen je optužbe da je dana, 18. aprila 1993. godine iz zatočeničkog objekta SDK u Vitezu izveo civilnu osobu i istu silovao, čime bi počinio krivično djelo ratni zločin protiv civilnog stanovništva iz člana 173. stav 1. tačka e) u vezi sa članom 180. stav 1. KZ BiH.

 

Ante Kovać oglašen je krivim što je za vrijeme ratnog stanja u Bosni i Hercegovini i oružanog sukoba između Armije R BiH i HVO-a, tokom aprila i maja mjeseca 1993. godine, na području općine Vitez, u svojstvu komandanta brigadne Vojne policije „Viteške brigade“ HVO-a, počinio protivzakonito zatvaranje i prisiljavanje na prinudan rad, na način da je odobravao njemu podređenim vojnim policajcima i zajedno sa njima vršio nezakonito lišavanje slobode i nezakonito zatvaranje civilnog bošnjačkog stanovništva u prostorije Radničkog univerziteta, Kino sale i u prostorije SDK-a u Vitezu. Zatočeni civili su držani pod stražom u nehumanim uslovima, te su, uz odobrenje osuđenog Kovaća, odvođeni na prisilan rad na mjesta zv. „Kratine“, „Krčevine“ i „Piriće“ gdje su bili izloženi smrtnoj opasnosti.

 

Dalje, osuđeni Kovać kriv je što je dana, 21. augusta 1993. godine u Vitezu naredio vojnim policajcima da zaustave i privedu pred Zapovjedništvo Vojne policije motorno vozilo sa oznakom Međunarodnog komiteta Crvenog krsta, koje se uputilo iz Starog Viteza prema Zenici, a u kome su se nalazile bolesne civilne osobe bošnjačke nacionalnosti. Civilne osobe su tom prilikom lišene slobode i odvedene u prostorije Radničkog univerziteta – Doma kulture, gdje je nad njima izvršen pretres od strane  vojnih policajaca i od njih oduzeti i prisvojeni svi vrijedni predmeti. Nekoliko dana nakon pritvaranja civila, dok se jedna civilna osoba nalazila sama u jednoj kancelariji Doma kulture, osuđeni Ante Kovać je istoj prijetio govoreći joj da nikada neće vidjeti svoju djecu, ispitujući je o njenom mužu i o naoružanju u mjestu Mahala, da bi potom primjenom fizičke sile, te bez njenog pristanka, nad njom izvršio seksualni odnos – silovanje, a nakon toga joj zaprijetio da će je ubiti ako nekome bude govorila da ju je silovao.

 

Vijeće je, također, donijelo rješenje o produženju pritvora, koji može trajati do upućivanja na izdržavanje kazne.

 

Sud BiH izrekao je 10. jula 2009. godine prvostepenu presudu u predmetu Ante Kovać, kojom je optuženi Ante Kovać oglašen krivim za krivično djelo ratni zločin protiv civilnog stanovništva. S tim u vezi Sud ga je osudio na kaznu zatvora u trajanju od 13 godina.