Prvostepenom presudom sudeće vijeće je proglasilo optuženog Milorada Trbića krivim za krivično djelo genocid, kao učesnika u udruženom zločinačkom pothvatu, u periodu od 12. jula do 30. novembra 1995.godine, zajedno sa pukovnikom Ljubišom Bearom, potpukovnikom Vujadinom Popovićem, poručnikom Dragom Nikolićem i drugima, sa zajedničkom svrhom i planom da se uhvate, zatvore, pogube po prijekom postupku i ukopaju svi vojno sposobni muškarci muslimanske vjeroispovijesti iz enklave Srebrenica, koji su dovedeni u zonu odgovornosti Zvorničke brigade. Vijeće je utvrdilo da navedena zajednička svrha i plan predstavljaju počinjenje krivičnog djela genocid. Stoga, za učešće u udruženom zločinačkom pothvatu, optuženi Milorad Trbić je osuđen na kaznu dugotrajnog zatvora u trajanju od 30 godina.
Optuženi je oslobođen za tačke optužnice koje se odnose na zonu odgovornosti Bratunačke brigade, jer vijeće nije našlo dovoljno dokaza da mu izrekne osuđujuću presudu za učešće u toj operaciji van razumne sumnje.
Najviša kazna za ovo djelo je 45 godina. Zakon kaže da vijeće mora uzeti u obzir i olakšavajuće okolnosti. U odmjeravanju kazne za ovog optuženog vijeće je utvrdilo prisustvo i olakšavajućih i otežavajućih okolnosti. U razmatranju olakšavajuće okolnosti vijeće je utvrdilo da Milorad Trbić nije učestvovao u sveukupnom planiranju ovih krivičnih dijela, te krivična sankcija odražava njegov nivo odgovornosti u sveukupnom planu.
Protiv navedene presude žalbe su blagovremeno izjavili tužilac Tužilaštva BiH, branilac optuženog i određen broj oštećenih lica.
Tužilac je žalbu izjavio zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i odluke o krivičnopravnoj sankciji, sa prijedlogom da Apelaciono vijeće Suda BiH u cjelosti uvaži žalbu kao osnovanu i pobijanu presudu djelimično ukine, i to u njenom oslobađajućem dijelu, te odredi održavanje pretresa pred Apelacionim vijećem, a da presudu u osuđujućem dijelu potvrdi. U pogledu odluke o kazni tužilac je predložio da se prvostepena presuda preinači i da Sud optuženom Miloradu Trbiću izrekne kaznu dugotrajnog zatvora u trajanju od 45 godina.
Branilac optuženog je izjavio žalbu po svim žalbenim osnovima, i to: zbog bitnih povreda odredaba krivičnog postupka, povrede krivičnog zakona, pogešno utvrđenog činjeničnog stanja i odluke o kazni sa prijedlogom da se osporena presuda u osuđujućem dijelu ukine, održi pretres, nakon kojeg će Apelaciono vijeće pravilno i u skladu sa zakonom cijeniti činjenice i dokaze, otkloniti ukazane i druge bitne povrede odredaba krivičnog postupka i optuženog Trbić Milorada osloboditi optužbe.
Žalbe je izjavio i određen broj oštećenih lica, i to protiv dijela presude koji se odnosi na odluku o troškovima i imovinsko-pravnom zahtjevu kojom je optuženi obzirom na slabo imovno stanje oslobođen plaćanja troškova krivičnog postupka, a oštećeni sa svojim imovinsko-pravnim zahtjevima upućeni na parnicu.
Dana, 21. oktobra 2010. godine Apelaciono vijeće održalo je javnu sjednicu na kojoj su tužilac i branilac optuženog ukratko izložili žalbe i u cjelosti ostali kod navoda i prijedloga iz istih, dok su dajući usmene odgovore na žalbu suprotne strane, iste ocijenili neosnovanim, te Sudu predložili da ih kao takve i odbije. Apelaciono vijeće je ispitujući žalbene navode utvrdilo da isti nisu osnovani, te je potvrdilo prvostepenu presudu.
