Dragan Crnogorac osuđen na 13 godina zatvora

13.05.2011, 15:28
Sudeće vijeće Odjela I za ratne zločine, nakon razmatranja i prihvatanja sporazuma o priznanju krivnje sklopljenog između Tužilaštva BiH i optuženog Dragana Crnogorca, izreklo je presudu kojom je Dragan Crnogorac oglašen krivim za krivično djelo zločini protiv čovječnosti iz člana 172. stav 1. tačka h) u vezi sa tačkom a) i članom 180. stav 1. Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine (KZ BiH) i osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 13 godina.

 

Optuženi Crnogorac oglašen je krivim što je, u periodu od 10. do 19. jula 1995. godine, za vrijeme oružanog sukoba u Republici Bosni i Hercegovini, u okviru kojeg su pripadnici VRS i Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske (MUP RS) preduzimali široko rasprostranjen i sistematičan napad protiv bošnjačkog civilnog stanovništva iz zaštićene zone UN-a „Srebrenica“, znajući za taj napad, kao pripadnik Centra za obuku Jahorina Specijalne brigade policije (SBP) MUP-a RS, I četa 3. vod, postupajući individualno i zajedno sa drugima vršio progon civilnog bošnjačkog stanovništva na političkoj, nacionalnoj, etničkoj, kulturnoj i vjerskoj osnovi, ubistvima civilnog stanovništva.

 

Optuženi je, dana 13. jula 1995. godine, u večernjim satima dok je, zajedno sa pripadnicima 3. voda I čete Centra za obuku Jahorina u mjestu Sandići, opština Bratunac, na cesti vršio zarobljavanje muškaraca Bošnjaka koji su pokušavali pobjeći iz Zaštićene zone UN-a „Srebrenica“, po naredbi komandira voda da iz obližnje napuštene kuće iznesu zarobljene muškarce Bošnjake koji su bili ranjeni, zajedno sa više pripadnika III voda, iz te kuće iznijeli šest ranjenih muškaraca, od kojih su dva bila u nosilima i još četiri muškarca Bošnjaka koji su pomagali pri nošenju ranjenika. Kad su ih iznijeli iz kuće i stavili pored same ceste u ležeći položaj, po naredbi komandira voda, optuženi, zajedno sa još sedam pripadnika 3. voda, iz automatskih pušaka, rafalima, su ih svih deset usmrtili.

 

* Svako se smatra nevinim za krivično djelo dok se pravomoćnom presudom ne utvrdi njegova krivnja (Član 3. ZKP BiH).

 

Prvostepeno vijeće donosi odluku na osnovu dokaza koje na glavnom pretresu izvedu tužilac i odbrana. Prvostepeno vijeće ne utvrđuje materijalnu istinu nego presudu zasniva na dokazima izvedenim na glavnom pretresu koji moraju biti van razumne sumnje da bi se mogla donijeti osuđujuća presuda.

 

Ova odluka nije pravosnažna. Protiv ove odluke je dozvoljena žalba koju će razmatrati Apelaciono odjeljenje ovog suda. U žalbi se mogu iznositi novi dokazi ako stranke i odbrana dokažu da nisu bili u mogućnosti da ih iznesu u prvostepenom postupku.

 

Poštivanje principa pretpostavke o nevinosti integralni je dio prava na pravično suđenje. Ne preporučuje se komentarisanje odluka prvostepenog vijeća do donošenja pravosnažne odluke. Mišljenja i informacije u vezi sa sudskim postupcima koji su u toku treba da budu prenošene i širene samo onda kada to ne stvara predrasude u pogledu pretpostavke o nevinosti osumnjičenog ili optuženog (Dodatak Preporuci Rec (2993) 13 Komiteta ministara Vijeća Evrope od 10. jula 2003. godine).

 

Ukoliko dođe do komentarisanja ove odluke, preporučuje se korištenje dodatnih pojašnjenja ovlaštenog portparola Suda. Poželjno je u komentare uključiti i mišljenja kompetentnih sagovornika iz akademske i advokatske zajednice.