Mićo Jurišić osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 11 godina

08.04.2019, 14:03

Sud Bosne i Hercegovine je u krivičnom predmetu protiv optuženog Miće Jurišića, nakon održanog glavnog pretresa, dana 8. aprila 2019. godine donio prvostepenu presudu kojom je optuženi Mićo Jurišić oglašen krivim za krivično djelo zločini protiv čovječnosti iz člana 172. stav 1. Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine, u vezi sa tačkom a), h), k) istog člana Krivičnog zakona BiH, a sve u vezi sa članom 29. i 180. stav 1. Krivičnog zakona BiH.

 

Optuženi je oglašen krivim što je u vremenskom periodu od mjeseca maja do augusta 1992. godine, za vrijeme oružanog sukoba u Bosni i Hercegovini, a u okviru širokog i sistematičnog napada usmjerenog protiv civilnog nesrpskog stanovništva, koji se odvijao na području općine Prijedor, sela Hambarine, Rizvanovići, Čarakovo i drugih sela i naselja u okolini Prijedora, znajući za takav napad i znajući da njegove radnje čine dio tog napada, optuženi Mićo Jurišić je, kao pripadnik Rezervne stanice milicije Tukovi, koja je djelovala u okviru Stanice javne bezbjednosti Prijedor, počinio i učestvovao u progonu nesrpskog civilnog stanovništva na političkoj, nacionalnoj, etničkoj, kulturnoj, i vjerskoj osnovi i to ubistvima, fizičkim zlostavljanjem i nečovječnim postupanjem suprotno osnovnim pravilima međunarodnog prava, te drugim nečovječnim djelima učinjenim u namjeri nanošenja velike patnje ili ozbiljne fizičke ili psihičke povrede ili narušenja zdravlja.

 

Sud je optuženom Mići Jurišiću izrekao kaznu zatvora u trajanju od 11 (jedanaest) godina.

 

U izrečenu kaznu zatvora uračunat će se vrijeme koje je optuženi Mićo Jurišić proveo u pritvoru, i to od 22.11.2017. godine do 22.12.2017. godine.

 

Na osnovu odredbe iz člana 284. tačka c) ZKP BiH optuženi se oslobađa optužbe da je od mjeseca maja pa do septembra 1992. godine, u okviru širokog i sistematičnog napada vojske i milicije Srpske Republike Bosne i Hercegovine, a potom Republike Srpske, usmjerenog protiv nesrpskog stanovništva općine Prijedor i okolnih sela Rizvanovići, Hambarine, Čarakovo, te drugih sela i naselja koja se nalaze na području općine Prijedor, kao pripadnik rezervnog sastava Policijske stanice Tukovi koja je bila u sastavu Stanice javne bezbjednosti Prijedor, znajući za takav napad i da njegove radnje čine dio takvog napada, na širem području sela Čarakovo, koje je bilo nastanjeno većinski muslimanskim stanovništvom, učestvovao u progonu civila nesrpske nacionalnosti na osnovu etničke, nacionalne, vjerske i spolne diskriminacije, i to ubistvima, fizičkim zlostavljanjem i nečovječnim postupanjem, a cilj tog progona osoba nesrpske nacionalnosti je bio da se civili trajno isele sa teritorija pod kontrolom vojske i policije Srpske Republike Bosne i Hercegovine, a potom Republike Srpske, čime bi počinio krivično djelo zločini protiv čovječnosti iz člana 172. stav 1. tačka h) Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine u vezi sa tačkom a), e), a sve u vezi sa članom 180. stav 1. Krivičnog zakona BiH.

 

Na osnovu člana 188. stav 4. i 189. stav 1. ZKP BiH, optuženi se oslobađa dužnosti naknade troškova krivičnog postupka.

 

Na osnovu odredbe člana 198. stav 2. i 3. ZKP BiH, oštećeni se sa imovinskopravnim zahtjevima upućuju na parnicu.