Predmet nastao: Podizanjem optužnice.
Optužnica: Kazneno djelo ratni zločin protiv civilnog stanovništva iz članka 142. stavak 1. u svezi s člankom 22. Kaznenog zakona Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije (KZ SFRJ) i kazneno djelo ratni zločin protiv ratnih zarobljenika iz članka 144. KZ SFRJ.
Tužilački broj: T20 0 KTRZ 0002867 12
Broj optuženih: 1
Tužitelj: Milanko Kajganić
Sudac za prethodno saslušanje: Šaban Maksumić
Vršitelj dužnosti Sudskog vijeća / sudac pojedinac u prvostupanjskim postupcima: Mira Smajlović, Zoran Božić, Mediha Pašić
Vršitelj dužnosti Sudskog vijeća / sudac pojedinac u drugostupanjskom postupku: Mirza Jusufović, Miloš Babić, Tihomir Lukes
Datum potvrđivanja optužnice : 26.11.2015.
Predmet pravomoćno okončan: 30.11.2017.
Odjel: Odjel I
Činjenični supstrat optužnice:
U optužnici se navodi da je optuženik Mato Baotić za vrijeme rata u Bosni i Hercegovini i oružanog sukoba između Vojske Republike Srpske i Hrvatskog vijeća obrane (HVO), od početka svibnja 1992. do kraja rujna 1993. godine, u svojstvu komandira II odjeljenja Vojne policije 106. brigade HVO-a, na području općine Orašje, postupao suprotno pravilima Međunarodnog humanitarnog prava kršeći odredbe članka 3. stavak 1. točke a) i c) Ženevske konvencije o zaštiti civilnih osoba za vrijeme rata od 12.8.1949. godine i Dopunskoga protokola II iz 1977. godine tako što je sam ili zajedno s drugim, njemu poznatim pripadnicima HVO-a, sudjelovao u silovanjima, mučenju i nečovječnom postupanju.
| Optuženi/na: | Mato Baotić |
|---|---|
| Branitelj: | Irena Pehar |
| Presuda/Odluka | Oslobađajuća |
1.
| Optuženi/na: | Mato Baotić |
|---|---|
| Djelo: | Kazneno djelo ratni zločin protiv civilnog stanovništva iz članka 142. stavak 1. u svezi s člankom 22. Kaznenog zakona Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije, koji je preuzet na temelju Zakona o primjeni Kaznenog zakona Republike Bosne i Hercegovine i Kaznenog zakona SFRJ. |
| Mjesto učinjenja djela: | Orašje |
| Vrijeme učinjenja djela: | 1992. |
| Broj oštećenih/žrtava: | Nije utvrđen točan broj |
Sud je optužnicu potvrdio 26. studenoga 2015. godine.
Na ročištu za očitovanje o krivnji pred Odjelom I za ratne zločine Suda BiH u predmetu Mato Baotić, dana 28. prosinca 2015. godine, optuženik Mato Baotić se očitovao da nije kriv.
Raspravno vijeće u sastavu: Mira Smajlović, Zoran Božić, Mediha Pašić.
Glavna rasprava je otvorena 16. veljače 2016. godine.
Vijeće Odjela I za ratne zločine Suda BiH je u predmetu Mato Baotić, nakon održane glavne rasprave, dana 9. prosinca 2016. godine, izreklo prvostupanjsku presudu kojom je optuženik Mato Baotić oglašen krivim da je radnjama u točkama 1. i 4. b) i c) osuđujućeg dijela izreke presude počinio kazneno djelo ratni zločin protiv civilnog stanovništva iz članka 142. stavak 1. u svezi sa člankom 22. Kaznenog zakona Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije, koji je preuzet na temelju Zakona o primjeni Kaznenog zakona Republike Bosne i Hercegovine i Kaznenog zakona SFRJ, te da je radnjama u točkama 2, 3. i 4. a) izreke presude počinio kazneno djelo ratni zločin protiv civilnog stanovništva iz članka 142. stavak 1. KZSFRJ. Sud mu je izrekao kaznu zatvora u trajanju od deset (10) godina.
Optuženik Mato Baotić je oslobođen optužbe da je radnjama u točkama 1, 2, 3. i 5. oslobađajućeg dijela izreke presude počinio kazneno djelo ratni zločin protiv civilnog stanovništva iz članka 142. stavak 1. u svezi sa člankom 22. KZSFRJ, odnosno radnjama u točki 4. kazneno djelo ratni zločin protiv ratnih zarobljenika iz članka 144. KZSFRJ.
Vijeće Apelacijskog odjeljenja u sastavu: Miloš Babić, Mirza Jusufović, Meddžida Kreso.
Sjednica vijeća Apelacijskog odjeljenja je održana 13. travnja 2017. godine.
Vijeće Odjela I za ratne zločine Apelacijskog odjeljenja Suda BiH je otpremilo, dana 19. svibnja 2017. godine, drugostupanjsku presudu, od 14. travnja 2017. godine, u predmetu Mato Baotić kojom su odbijene u cijelosti, kao neutemeljene, žalbe braniteljice optuženika Mate Baotića i optuženika osobno očitovane na osuđujući dio presude Suda BiH od 9. prosinca 2016. godine, kao i žalba Tužiteljstva BiH izjavljena na točku 5. oslobađajućeg dijela iste presude i odluku o kazni, te je prvostupanjska presuda u tom dijelu potvrđena. Žalba Tužiteljstva je uvažena u odnosu na točke 1, 2, 3. i 4. oslobađajućeg dijela prvostupanjske presude, te je presuda u tom dijelu ukinuta i određeno je održavanje rasprave pred vijećem Apelacijskog odjeljenja Suda BiH.
Sjednica vijeća Apelacijskog odjeljenja je održana 3. studenog 2017. godine.
Vijeće Apelacijskog odjeljenja u sastavu: Mirza Jusufović, Miloš Babić, Tihomir Lukes.
Vijeće Odjela I za ratne zločine Apelacijskog odjeljenja Suda BiH je otpremilo 7. prosinca 2017. drugostupanjsku presudu u predmetu Mato Baotić od 3. studenog 2017. godine, kojom je optuženik Mato Baotić oglašen krivim da je radnjama u točkama 1, 2, i 3. osuđujućeg dijela izreke presude (odnosno 4. i 5.a i 6. precizirane optužnice), počinio kazneno djelo ratni zločin protiv civilnog stanovništva iz članka 142. stavak 1. u svezi sa člankom 22. Kaznenog zakona Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije, koji je preuzet na temelju Zakona o primjeni Kaznenog zakona Republike Bosne i Hercegovine i Kaznenog zakona SFRJ. Sud je optuženiku Mati Baotiću izrekao kaznu zatvora u trajanju od šest (6) godina.
Sud je uzimajući kao utvrđenu ranije izrečenu kaznu zatvora u trajanju od deset (10) godina za počinjeno kazneno djelo ratni zločin protiv civilnog stanovništva iz članka 142. stavak 1. u svezi sa člankom 22. Kaznenog zakona Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije, koji je preuzet na temelju Zakona o primjeni Kaznenog zakona Republike Bosne i Hercegovine i Kaznenog zakona SFRJ, po presudi Suda BiH od 9. prosinca 2016. godine, potvrđenoj u osuđujućem dijelu presudom vijeća Apelacijskog odjeljenja od 14. travnja 2017. godine, optuženika Matu Baotića osudio na jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od trinaest (13) godina.
Optuženik Mato Baotić je oslobođen optužbe da je radnjom u točki 1. oslobađajućeg dijela izreke presude (odnosno točka 7. optužnice) počinio kazneno djelo ratni zločin protiv ratnih zarobljenika iz članka 144. KZSFRJ.