Sud Bosne i Hercegovine je izrekao jučer, 28.6.2022. godine, presudu u predmetu Boris Kordić i drugi kojom su optuženici Boris Kordić i Josip Kvesić, kao službene osobe Terenskog centra Mostar Službe za poslove sa strancima Ministarstva sigurnosti BiH, oglašeni krivim da su počinili kazneno djelo organizirani kriminal iz članka 250. Kaznenog zakona BiH (KZBiH) u svezi s kaznenim djelom zlouporaba položaja ili ovlasti iz članka 220. KZBiH i kaznenim djelom iznuda iz članka 295. Kaznenog zakona Federacije BiH (KZFBiH) – i to: prvooptuženik Boris Kordić  u svojstvu šefa Terenskog centra Mostar, kao rukovoditelj skupine za organizirani kriminal (skupina), a drugooptuženik Josip Kvesić u svojstvu inspektora Terenskog centra Mostar, kao pripadnik skupine, sve u korist skupine, a na štetu stranih državljana – Fabia Sghedonija, predsjednika strane nevladine organizacije „Regina Della Pace“ i osnivača pravne osobe „Horizonti Mira“ d.o.o. Zvirovići, općina Čitluk, u okviru kojeg posluje hotel „Joy“ u Zvirovićima, te objekta nevladine organizacije „Nuovi Orizzonti” u Bijakovićima, na štetu bračnoga para Castagnera Graziana i Tecle de Luca, suvlasnika firme „Granmir&Co“ d.o.o. Čitluk  te hotela „Spa“ u Međugorju koji je poslovao u sklopu pravne osobe „Granmir&Co“ d.o.o. Čitluk, kao i na štetu stranog državljanina Luigija de Iudicibusa, vlasnika pravne osobe „Shara Argenteria“ d.o.o. Međugorje, koja djela su počinili zajedno s već ranije osuđenim pripadnicima skupine Vlatkom Puljić, Lucom Cobrom i Anom Milićević, koristeći osuđenu pravnu osobu „Vlamon“ d.o.o. Čitluk čija vlasnica/upraviteljica je osuđena pripadnica skupine Vlatka Puljić, a koja pravna osoba je bila osnovana za potrebe ove kriminalne skupine.

Optuženici Boris Kordić i Josip Kvesić su oglašeni krivim da su kao službene osobe u razdoblju od listopada 2012. do ožujka 2014. godine, u sastavu skupine za organizirani kriminal, koristeći svoje službene položaje i ovlasti, iznuđivali novac od pojedinih stranih državljana na način da su donosili nezakonita službena akta i poduzimali nezakonite službene radnje, te upućivali ozbiljne prijetnje pojedinim stranim državljanima da će iskoristiti svoja ovlasti u Službi za poslove sa strancima da istima onemoguće stjecanje i produljenje dozvola za boravak i da protiv istih donesu rješenja o protjerivanju iz Bosne i Hercegovine, iskoristiti svoje ovlasti, utjecaj i poznanstva s drugim utjecajnim službenim osobama u državnim, federalnim i županijskim institucijama, kako bi se protiv stranih državljana, predstavništava stranih nevladinih organizacija registriranih na području Bosne i Hercegovine i pravnih osoba kojim upravljaju strani državljani pokrenuli kazneni i prekršajni postupci i donijela rješenja o zabrani obavljanja djelatnosti. Te radnje su pripadnici skupine poduzimali sukladno s međusobnim dogovorom i sukladno s uputama i naredbama Borisa Kordića, sve kako bi prisilili strane državljane koji borave na području Bosne i Hercegovine, predstavništva stranih nevladinih organizacija registriranih na području Bosne i Hercegovine i druge pravne osobe kojima upravljaju strani državljani na području Bosne i Hercegovine da poduzmu radnje na štetu svoje i tuđe imovine.

Pored toga, Sud je istom presudom oglasio krivim i osudio optuženike Borisa Kordića i Josipa Kvesića da su pored kaznenog djela organizirani kriminal iz članka 250. KZBiH, u stjecaju počinili i produljena kaznena djela zloupotreba položaja ili ovlasti iz članka 220. KZBiH i krivotvorenje isprave iz članka 373. KZFBiH, sve u svezi s člancima 53. i 54. Kaznenog zakona BiH, u korist strane državljanke Anite Ličina.

Sud je optuženicima utvrdio kazne za pojedina kaznena djela, prvooptuženiku Borisu Kordiću jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od 14 (četrnaest) godina, a drugooptuženiku Josipu Kvesiću jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od deset (10) godina. U izrečene kazne zatvora uračunava se vrijeme koje su proveli  u pritvoru od 26.2.2014. godine do 23.5.2014. godine.

Nasuprot tomu, optuženik Josip Kvesić je oslobođen od optužbe da je počinio kazneno djelo krivotvorenje isprave iz članka 373. stavak 1. KZFBiH zajedno s optuženikom Borisom Kordićem iz točke 4. optužnice, jer djelo nije dokazano.

Sud je optuženicima izrekao obvezne mjere trajnog oduzimanja predmeta, te ih obvezao na plaćanje troškova postupka.  

Na temelju odredbi članaka 110. i 111. KZBiH od optuženika Borisa Kordića i Josipa Kvesića je oduzeta imovinska korist pribavljena izvršenjem kaznenog djela u iznosu od 60.000,00 za djelo počinjeno na štetu Castagnera Graziana i Tecle de Luca, suvlasnika poduzeća „Granmir&Co“ d.o.o. Čitluk te hotela „Spa“ u Međugorju, koji iznos su dužni solidarno uplatiti u korist proračuna Bosne i Hercegovine u roku od 60 dana od dana pravomoćnosti presude pod prijetnjom prinudnog izvršenja.

Na temelju članka 198. stavak 2. Zakona o kaznenom postupku BiH Sud je oštećenika Lugija de Iudicibusa uputio da imovinskopravni zahtjev ostvari u parničnom postupku.

U odnosu na oštećenika Fabija Sghedonija, Sud je konstatirao da isti nije postavio imovinskopravni zahtjev prema bilo kojem optuženiku, dok je postavljeni imovinskopravni zahtjev oštećenih Castagnera Graziana i Tecle de Luca vijeće ranije riješilo presudom protiv osuđenice Vlatke Puljić i osuđene pravne osobe „Vlamon“ d.o.o. Čitluk.

Sud je nakon izricanja presude donio rješenje, na temelju članka 126. stavak 2., 126.b, st. 2, 4. i 5. ZKPBiH, sve u svezi s člankom 138. stavak 1. ZKPBiH, kojim se prema optuženiku Borisu Kordiću i optuženiku Josipu Kvesiću izriče mjera zabrane putovanja iz članka 126. stavak 2. ZKPBiH koja će trajati dok za tim postoji potreba, odnosno najkasnije do upućivanja na izdržavanje kazne zatvora. Optuženicima se zabranjuje putovanje van Bosne i Hercegovine, a u cilju izvršenja ove zabrane od optuženika se privremeno oduzimaju važeće putne isprave Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske koje će optuženici bez odlaganja dostaviti Sudu BiH uz zabranu izdavanja novih putnih isprava ili njihove zamjene, te im se zabranjuje prelazak državne granice uz korištenje osobne iskaznice Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske. Navedene mjere će izvršiti Granična policija BiH na način da će osigurati unošenje ove zabrane u Glavni centar za obradu podataka. Nadležnome tijelu za izdavanje osobnih iskaznica BiH nalaže se postupanje sukladno s odredbama članka 18. Zakona o osobnoj iskznici državljana BiH i Pravilnika o upisivanju zabrane za prelazak državne granice u osobnu iskaznicu državljana BiH. Optuženici se upozoravaju da im Sud može odrediti mjeru pritvora ukoliko prekrše obveze iz izrečenih mjera.