Prema navodima Tužilaštva Kondić je, kao član Kriznog štaba i kao načelnik Stanice javne bezbjednosti (SJB) općine Ključ od aprila do decembra 1992. godine, planirao, podsticao, pomagao i učestvovao u kampanji progona nesrpskog stanovništva na teritoriji općine Ključ. U koordiniranoj akciji vojske, milicije i drugih oružanih formacija od maja do augusta 1992. godine, nakon što je granatirano nekoliko naselja na području općine Ključ, svo civilno stanovništvo je istjerano iz svojih kuća. Tom prilikom su svi vojno sposobni muškarci razdvajani od žena i djece, a potom zatvarani u SJB i O.Š. „Nikola Mačkić“, gdje su ih pripadnici vojske i milicije ispitivali kojom prilikom su fizički i psihički zlostavljani. Nakon toga su neki pušteni kućama, a njih više od 1000 odvedeno je i zavorenou logor na Manjači. Puštene kućama, kao i one koji nisu bili pritvoreni, na različite načine su proganjali i ubijali, pa je tako u selima u općini Ključ ubijeno više od 300 civila muškaraca i žena. Preostalo stanovništvo, nakon što je bilo prisiljeno da se odrekne svoje pokretne i nepokretne imovine, iseljeno je sa teritorije općine Ključ.
Sud je nakon razmatranja podnesenog dokaznog materijala utvrdio da postoji osnovana sumnja da je osumnjičeni počinio krivično djelo koje mu se stavlja na teret. Osim toga, Sud je odredio pritvor cijeneći da postoji dovoljno dokaza koji ukazuju na opasnost od bjekstva osumnjičenog, kao i da bi osumnjičeni boravkom na slobodi mogao ometati tok krivičnog postupka uticajem na svjedoke ili eventualne saučesnike. Sud je, također, osumnjičenom odredio pritvor cijeneći da se radi o krivičnom djelu za koje se može izreći kazna zatvora od deset godina ili teža kazna, a usljed načina učinjenja ili posljedica krivičnog djela određivanje pritvora neophodno je za sigurnost građana.
