Izrečena presuda u predmetu Sreten Lazarević i drugi

29.09.2008, 17:02
Sud Bosne i Hercegovine izrekao je 29. septembra 2008. godine presudu u predmetu Sreten Lazarević i drugi, kojom je optužene Sretena Lazarevića, Dragana Stanojevića, Mileta Markovića, Slobodana Ostojića oglasio krivim za krivično djelo ratni zločin protiv civilnog stanovništva. U izreci presude se navodi da su optuženi za vrijeme ratnog stanja u BiH u periodu od maja 1992. do marta 1993. godine, u prostorijama zgrade Općinskog suda za prekršaje Zvornik i u zgradi DP Novi izvor, gdje su bili zatvoreni civili sa područja općine Zvornik u svojstvu pripadnika rezervnih policijskih snaga SJB Zvornik, nečovječno postupali sa zatvorenicima, nanoseći im velike patnje i povrede tjelesnog integriteta.

Sreten Lazarević oglašen je krivim što je kao zamjenik upravnika u zatvoru koji se nalazio u zgradi Suda za prekršaje, a kasnije u zgradi DP „Novi Izvor“, činio i pomagao, te nije sprečavao niti kažnjavao nečovječno postupanje prema protuzakonito  zatvorenim civilima, čime je počinio krivično djelo ratni zločin protiv civilnog stanovništva, te ga Sud osuđuje na kaznu zatvora u trajanju od 10 godina. Optuženi Lazarević oslobađa se optužbe da je tačno neutvrđenog dana, bez ikakvog povoda i razloga, snažno ošamario jednog od zatvorenika, čime bi počinio krivično djelo ratni zločin protiv civilnog stanovništva, iz člana 173. stav 1. tačka c) KZ BiH. Sud je odbio optužbu da je optuženi Lazarević dana, 19. maja1992. godine, u zgradi Suda za prekršaje, naredio zatvorenicima da mu predaju sva dokumenta, novac i druge vrijednosti, što su ovi i učinili, te mu dali novca u ukupnom iznosu od 5000 DM, za što im nije izdao nikakvu potvrdu, niti im je ovaj iznos ikada vratio, čime je protupravno i samovoljno prisvojio njihovu imovinu i čime bi počinio krivično djelo ratni zločin protiv civilnog stanovništva iz člana 173. stav 1. tačka f) KZ BiH. 

 

Dragan Stanojević oglašen je krivim što je kao stražar u zatvoru koji se nalazio u zgradi Suda za prekršaje, a kasnije u zgradi DP „Novi Izvor“, nečovječno postupao prema protuzakonito zatvorenim civilima, čime je počinio krivično djelo ratni zločin protiv civilnog stanovništva, te ga Sud osuđeuje na kaznu zatvora u trajanju od 7 godina. Sud je odbio optužbe da je optuženi Stanojević tačno neutvrđenog dana snažno pretukao jednog zatvorenika policijskom palicom, zbog čega je isti pao u nesvijest, te ga tako premlaćenog bacio u prostoiju među ostale zatvorenike govoreći „evo vam vaših Zelenih beretki“, od kojih povreda je bio u nesvjesnom stanju dva do tri dana, čime bi počinio krivično djelo ratni zločin protiv civilnog stanovništva iz člana 173. stav 1. tačka c) KZ BiH, i da je u septembru 1992. godine snažno pretukao jednog starca u dobi od 90. godina, jer mu je isti rekao da želi uzeti abdest, kako bi obavio vjerski obred klanjanja, čime bi počinio krivično djelo ratni zločin protiv civilnog stanovništva iz člana 173. stav 1. tačka c) KZ BiH. 

 

Mile Marković oglašen je krivim što je kao stražar u zatvoru koji se nalazio u zgradi Suda za prekršaje, a kasnije u zgradi DP „Novi Izvor“, nečovječno postupao prema protuzakonito  zatvorenim civilima, čime je počinio krivično djelo ratni zločin protiv civilnog stanovništva, te ga Sud osuđuje na kaznu zatvora u trajanju od 5 godina. Optuženi Marković oslobađa se optužbe da je u septembru 1992. godine u zgradi DP „Novi Izvor“ skupa sa njemu poznatom osobom, snažno pretukao jendog od zatvorenika, nanoseći mu udarce po cijelom tijelu, čime bi počinio krivično djelo ratni zločin protiv civilnog stanovništva iz člana 173. stav 1. tačka c) KZ BiH. 

 

Slobodan Ostojić oglašen je krivim što je kao stražar u zatvoru koji se nalazio u zgradi Suda za prekršaje, a kasnije u zgradi DP „Novi Izvor“, nečovječno postupao prema protuzakonito zatvorenim civilima, čime je počinio krivično djelo ratni zločin protiv civilnog stanovništva, te ga Sud osuđuje na kaznu zatvora u trajanju od 5 godina. Optuženi Ostojić se oslobađa optužbe da je u julu 1992. godine u zgradi DP „Novi Izvor“ skupa sa stražarom Miletom Markovićem i zamjenikom upravnika Sretenom Lazarevićem, snažno pretukao zatvorenike, od kojih udaraca je jedan od zatvorenika izgubio svijest, a kada je došao sebi, natjerao ga da briše krv sa poda, čime bi počinio krivično djelo ratni zločin protiv civilnog stanovništva iz člana 173. stav 1. tačka c) KZ BiH.