Saopštenje za javnost objava presude u predmetu Ferid Hodžić

29.06.2009, 16:06
Dana, 29. juna 2009. Sud Bosne i Hercegovine je izrekao presudu kojom je Ferida Hodžića oslobodio optužbi da je počinio ratni zločin protiv civilnog stanovništva i ratnih zarobljenika protivno ženevskim konvencijama i Krivičnom zakonu BiH, koji je navodno počinjen u zaseoku Rovaši u blizini Cerske, općina Vlasenica u periodu od maja 1992. do januara 1993.

Ferid Hodžić je optužen da je naredio da se civili i ratni zarobljenici srpske nacionalnosti nezakonito liše slobode i zatoče u štalu koju je Teritorijalna odbrana (TO) Armije BiH koristila za zatočenje; za njihovo držanje u nečovječnim uslovima i izlaganje nečovječnom postupanju, odnosno premlaćivanju od strane vojnika Teritorijane odbrane; za komandnu odgovornost za smrt Dušana Čestića koja je nastupila zbog povreda nanesenih udaracima nogama i rukama; da kao komandant nije spriječio ubistvo niti kaznio počinioce i da nije naredio provođenje istrage o ovoj smrti.

Sud je zaključio da su napadi srpskih vojnih snaga na područje Vlasenice početkom 1992. godine za posljedicu imali desetine hiljada izbjeglica koje su se slile u Cersku i Rovaše,  gdje je normalan broj stanovnika bio  3.000. Već u ljeto 1992. ovom području je prijetila humanitarna katastrofa. Uslovi života su bili nepodnošljivi – sa stalnom nestašicom hrane, bez struje i tekuće vode i sa brojnim uništenim kućama. Izbjeglice su spavale na otvorenom i u štalama, a prale su se u rijeci.

Krajem maja ili početkom juna 1992. formiran je  zatvor u štali u Rovašima. Štala se inače koristila za držanje stoke. Šest civila i ratnih zarobljenika srpske nacionalnosti - Rade Pejić, Anđa Obradović, Dragan Ilić, Jakov Đokić, Branko Sekulić i Dušan Čestić su bili zatočeni u štali u različitim vremenskim periodima od maja 1992. do januara 1993. godine.

Sud je zaključio da su zatvorenici mjesecima bili zatočeni u veoma lošim uslovima, sa malo hrane i vode, bez struje, da su nuždu obavljali u kanti i da su spavali na slami na kamenom podu, te da su koristili stare kapute kako bi se ugrijali. Samo su povremeno izvođeni iz štale. Zatvorenica je boravila u istoj prostoriji i morala je pred muškim zatvorenicima koristiti kantu kako bi obavila nuždu.

Za vrijeme zatočenja zatvorenike su često tukli i vrijeđali bosanski vojnici  koji su ulazili u štalu. Neki su tučeni kundacima i kocem. Na primjer, u dva navrata su vojnici sa prvih linija i njihov komandant ušli u štalu i teško pretukli zatvorenike. Sud je zaključio da su česta premlaćivanja i uvrede predstavljala ratni zločin okrutnog postupanja u skladu sa ženevskim konvencijama, kao i ratni zločin nečovječnog postupanja u skladu sa Krivičnim zakonom BiH.

Dušan Čestić je umro za vrijeme zatočeništva - jedno jutro je pronađen obješen u štali. Nije bilo dokaza na osnovu kojih bi se zaključilo da je ubijen ili da je umro od povreda nanesnih premlaćivanjem i udaranjem nogama. Sud nije mogao utvrditi uzrok smrti niti je bilo koga mogao smatrati odgovornim za to.

Mnogi svjedoci su svjedočili o zaprepašćujućim uslovima života civilnog stanovništva u Cerskoj. Sud je zaključio da u tim okolnostima zatvorenici nisu bili zatvoreni u uslovima koje su se mnogo razlikovali od uslova u kojima se tada nalazilo civilno stanovništvo. Sud se nije uvjerio da su uslovi zatvaranja, za razliku od premlaćivanja, predstavljali okrutno ili nečovječno postupanje.

Sudu, također, nisu predočeni dokazi da je Ferid Hodžić naredio da se bilo koja osoba liši slobode ili zatoči u štalu.

Dokazi o tome ko ili koji organ vlasti je bio odgovoran za zatočeništvo zatvorenika su različiti i oprečni. Postoje različite verzije u smislu da je zatvor bio pod kontrolom Ferida Hodžića, ministarstva odbrane, civilnog ratnog predsjedništva, vojnog suda ili civilne policije. Sud nije mogao utvrditi ko je bio odgovoran za upravljanje zatvorom, niti ko je komandovao zatvorskim stražarima.

Dokazi o tome ko je bio vojni komandant u Cerskoj od maja 1992. do januara 1993. su bili toliko nejasni da Sud nije mogao donijeti zaključak o vojnoj komandi ili o lancu komandovanja.

Sud stoga nije mogao zaključiti da je Ferid Hodžić imao bilo kakvu komandnu poziciju u odnosu na zatvor štalu, njene stražare ili na vojnike koji su tukli zatvorenike. Sud je Ferida Hodžića oslobodio svih optužbi iz optužnice.