Vanraspravno vijeće Suda Bosne i Hercegovine 25. augusta 2009. godine donijelo je rješenje kojim se uvažava žalba Tužilaštva BiH, te se rješenje ovog suda od 18. augusta 2009. godine preinačava tako da se Sud Bosne i Hercegovine oglašava stvarno nadležnim za postupanje u krivičnom predmetu protiv osumnjičenog Đorđa Ždrale.

U obrazloženju vanraspravno vijeće, između ostalog navodi: “…iz obrazloženja optužnice i dokumentacije u spisu ukazuje jasnim da od momenta izvršenja krivičnog djela ubistva iz 2000. godine, entitetske vlasti i pravosudne institucije i pored evidentno uloženih napora, nisu bile u mogućnosti istragu privesti kraju, te je to, uzimajući u obzir do tada pribavljene dokaze na entitetskom nivou, učinilo Tužilaštvo Bosne i Hercegovine, koje je nakon preuzimanja predmeta 2006. godine, došlo do novih dokaza, odnosno podataka o svjedocima-neposrednim očevicima krivičnog djela koji su tada prvi put saslušani na te okolnosti, a jedan svjedok je ličnim javljanjem, samoinicijativno, ovom Tužilaštvu dao svoj doprinos u rasvjetljavanju predmetnog krivičnog djela, očito na taj način iskazujući povjerenje u rad ove državne institucije,

… da iz optužnice i njenog obrazloženja, te priložene dokumentacije uz optužnicu koja potkrepljuje žalbene navode Tužilaštva BiH, jasno proizilazi da je osumnjičeni Đorđe Ždrale, lišen slobode po međunarodnoj potjernici koja je raspisana po zahtjevu Tužilaštva i da je isti iz Savezne Republike Njemačke izručen Bosni i Hercegovini, da je osuđivan za krivično djelo ubistva, da se sumnjiči ili povezuje sa većim brojem ubistava osoba koje su vlasnici firmi ili su osobe iz političkog i privrednog života, kao i drugih krivičnih djela (otmice i iznude) izvršenih na području Republike Srpske i Federacije Bosne i Hercegovine, sa obilježjima organiziranog kriminala, a u vezi s tim i posljedicom da ovi predmeti istrage nikada (sem jednog slučaja) nisu dovedeni do kraja, očito zbog opisanog načina funkcionisanja kriminalnih grupa, čije djelovanje i štetne posljedice prelaze okvire entiteta Republike Srpske,

… da su u konkretnom slučaju evidentne poteškoće entitetskih pravosudnih organa u procesuiranju slučaja ubistva koje se stavlja na teret osumnjičenom Đorđu Ždrali, sa karakterom organiziranog kriminala i štetnom posljedicom koja je kod građana entiteta stvorila klimu straha za sopstvenu sigurnost, što je kod istih rezultiralo odsustvom volje da ličnim doprinosom pomognu pravosudnim institucijama entiteta u otkrivanju i rasvjetljavanju ovog slučaja."

Kako nadalje stoji u rješenju: " štetne posljedice prelaze teritorij jednog entiteta jer se navedeni strah građana za sopstvenu sigurnost vezuje za profil ličnosti osumnjičenog i njegovu povezanost sa izvršenim krivičnim djelom ubistva i na području Federacije Bosne i Hercegovine; povezanost osumnjičenog sa inostranstvom (Njemačkom, odakle je izručen); činjenica da se mnogobrojna nerazriješena krivična djela ubistva dovode u vezi s njim, a u međunarodnim okvirima da se Bosna i Hercegovina zbog ove vrste kriminala svrstava među zemlje visokog sigurnosnog rizika sa štetnom posljedicom izostalih finansijskih ulaganja. Sve ovo su razlozi koji u smislu odredbe člana 7. stav 2. tačka b) Zakona o Sudu Bosne i Hercegovine opravdavaju stvarnu nadležnost Suda Bosne i Hercegovine za suđenje u predmetu Đorđe Ždrale zbog krivičnog djela ubistva iz člana 149. stav 1. tačka 1, 2, 4 i stava 2. Krivičnog zakona Republike Srpske...“

Protiv ovog rješenja žalba nije dozvoljena.

Advokat osumnjičenog Đorđa Ždrale, Dragiša Jokić je u podnesku dostavljenom Sudu Bosne i Hercegovine 21. augusta 2009. godine vrijeđao ovaj sud, te neprimjerenim tvrdnjama i insinuacijama prešao okvire etičkog i profesionalnog ponašanja, kakvo se očekuje od advokata pred ovim, kao i svim drugim sudovima na teritoriji BiH. Prilikom odmjeravanja visine novčane kazne Sud je cijenio težinu uvrede i način na koji je uvreda izvršena, te je našao da kazna u iznosu od 1.000,00 KM u potpunosti odgovara svrsi zbog koje je i izrečena.