Suljo Karajić oglašen je krivim što je za vrijeme oružanog sukoba u Bosni i Hercegovini između pripadnika 5. korpusa Armije BiH i pripadnika Narodne odbrane Autonomne pokrajine Zapadna Bosna, u periodu od augusta 1994. do februara 1995. godine, u svojstvu pripadnika 506. brigade, te komandanta voda Vojne policije u okviru Petog korpusa Armije RBiH, učinio, a podređenim vojnim policajcima naredio lišenje života, nanošenje snažnog tjelesnog i duševnog bola, nečovječno postupanje i nanošenje velikih patnji i ozljeda prema ratnim zarobljenicima. Optuženi Karajić je, također, učinio, a podređenim vojnim policajcima naredio, podstrekavao i pomagao u lišenju života, namjernom nanošenju snažnog tjelesnog i duševnog bola i patnje, nečovječnom postupanju i nanošenju povreda tjelesnog integriteta i zdravlja i protuzakonitom zatvaranju civila. Sudeće vijeće je utvrdilo da su posljedice ovakvog postupanja optuženog Karajića ubistvo tri ratna zarobljenika, te mučenje civila i ratnih zarobljenika.
Zbog nedostatka dokaza Tužilaštva u pogledu samog događaja odnosno pravnog statusa osoba u skladu sa IV Ženevskom konvencijom, optuženi je oslobođen optužbi po tri tačke optužnice u kojima se tereti za ubistvo, te psihičko i fizičko maltretiranje civila i ratnih zarobljenika.
Sudeće vijeće je istovremeno donijelo i rješenje o produženju pritvora. Pritvor prema ovom rješenju može trajati najduže devet mjeseci, odnosno do 13. januara 2011. godine ili do nove odluke Suda.
***
Svako se smatra nevinim za krivično djelo dok se pravomoćnom presudom ne utvrdi njegova krivnja (Član 3. ZKP BiH).
Prvostepeno vijeće donosi odluku na osnovu dokaza koje na glavnom pretresu izvedu tužilac i odbrana. Prvostepeno vijeće ne utvrđuje materijalnu istinu nego presudu zasniva na dokazima izvedenim na glavnom pretresu koji moraju biti van razumne sumnje da bi se mogla donijeti osuđujuća presuda.
Ova odluka nije pravosnažna. Protiv ove odluke je dozvoljena žalba koju će razmatrati Apelaciono odjeljenje ovog suda. U žalbi se mogu iznositi novi dokazi ako stranke i odbrana dokažu da nisu bili u mogućnosti da ih iznesu u prvostepenom postupku.
Poštivanje principa pretpostavke o nevinosti integralni je dio prava na pravično suđenje. Ne preporučuje se komentarisanje odluka prvostepenog vijeća do donošenja pravosnažne odluke. Mišljenja i informacije u vezi sa sudskim postupcima koji su u toku treba da budu prenošene i širene samo onda kada to ne stvara predrasude u pogledu pretpostavke o nevinosti osumnjičenog ili optuženog (Dodatak Preporuci Rec (2993) 13 Komiteta ministara Vijeća Evrope od 10. jula 2003. godine).
Ukoliko dođe do komentarisanja ove odluke, preporučuje se korištenje dodatnih pojašnjenja ovlaštenog portparola Suda. Poželjno je u komentare uključiti i mišljenja kompetentnih sagovornika iz akademske i advokatske zajednice.
