Vijeće Apelacionog odjeljenja Odjela I za ratne zločine, nakon održanog pretresa, izreklo je 28. novembra 2011. godine drugostepenu presudu kojom je Suljo Karajić oglašen krivim da je počinio krivična djela ratni zločin protiv ratnih zarobljenika iz člana 175. tačka a) i b) i ratni zločin protiv civilnog stanovništva iz člana 173. stav 1. tačka c) i e) Krivičnog zakona BiH (KZ BiH), a sve u vezi sa sa članom 180. stav 1. i članom 29. KZ BiH. Apelaciono vijeće izreklo je optuženom Karajiću jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od 18 godina.

 

Suljo Karajić oglašen je krivim što je za vrijeme oružanog sukoba u Bosni i Hercegovini između pripadnika 5. korpusa Armije RBiH i pripadnika Narodne odbrane Autonomne pokrajine Zapadna Bosna, u  periodu od augusta mjeseca 1994. godine do februara mjeseca 1995. godine, na području tadašnjeg Okruga Bihać, kao pripadnik 506. brigade, a potom u svojstvu komandira 2. voda vojne policije 505. viteške motorizovane brigade  5. korpusa Armije RBiH sa sjedištem u Bužimu, učinio, a podređenim mu vojnim policajcima naredio lišenje života, namjerno nanošenje osobama snažnog tjelesnog i duševnog bola, nečovječno postupanje i nanošenje velikih patnji i ozlijeda tijela  prema ratnim zarobljenicima, te učinio, a podređenim mu vojnim policajcima naredio namjerno nanošenje osobi snažnog tjelesnog i duševnog bola i patnje, nečovječno postupanje i nanošenje povreda tjelesnog integriteta i zdravlja i druga protuzakonita zatvaranja  prema civilnim osobama.

 

Osuđeni Suljo Karajić oslobođen je određenih tačaka optužnice iz razloga što nije dokazano da je optuženi učinio krivično djelo za koje se optužuje.

 

Apelaciono vijeće je istovremeno donijelo rješenje kojim se osuđenom produžava pritvor. Pritvor prema ovom rješenju može trajati do upućivanja na izdržavanje kazne, a najduže do isteka trajanja izrečene kazne.