Saopštenje za javnost

27.03.2012, 14:35
Informacija Suda Bosne i Hercegovine o usvajanju izmijenjenog Pravilnika o ostvarivanju pristupa informacijama pod kontrolom Suda i saradnji Suda sa zajednicom potakla je brojne reakcije predstavnika medija. U svrhu demantovanja netačnih izjava, a u cilju preciznog informisanja, Sud BiH daje sljedeće saopštenje:

 

Pravilnik o ostvarivanju pristupa informacijama pod kontrolom Suda i saradnji Suda sa zajednicom (u daljem tekstu: „pravilnik“) kojim se, između ostalog, reguliše i izdavanje  audio/video zapisa, primjenjuje se od septembra 2009. godine.

 

Sud je, u međuvremenu, pristupio izradi izmjena i dopuna pravilnika, kako bi ovaj akt uskladio sa zahtjevima Zakona o zaštiti ličnih podataka, kao i preporukama Agencije za zaštitu ličnih podataka BiH, datih u Mišljenju od 20. marta 2010.godine i preporukama Visokog sudskog i tužilačkog vijeća sadržanim u dokumentu Politika objavljivanja sudskih odluka od 29. septembra 2011. godine.

 

Prilikom rada na izmjenama teksta pravilnika, Sud se u cjelosti pridržavao odredbi Zakona o slobodi pristupa informacijama BiH. Pri tome je ne samo u najvećoj mogućoj mjeri zadržao ugrađene principe koji garantuju transparentnost u radu i otvorenost kada je u pitanju pristup informacijama pod kontrolom Suda, već je otišao i korak dalje, proaktivnim pristupom u informisanju javnosti, kakav nemaju drugi sudovi u BiH, ili u regiji. Tako će Sud i dalje izdavati redovna saopštenja za medije. Građani i predstavnici medija i dalje mogu prisustvovati svim ročištima koja nisu zatvorena za javnost. Zadržana je i  mogućnost postavljanja audio zapisa sa suđenja na internet stranicu Suda, kako bi se izbjegla procedura podnošenja zahtjeva za izdavanjem snimaka sa ročišta za koja postoji zanimanje javnosti.

 

Netačno je da se pravilnikom koji je Opšta sjednica Suda BiH usvojila 20. marta 2012. godine  uvodi cenzura, ili da se njime uskraćuje pristup informacijama suprotno Zakonu o slobodi pristupa informacijama BiH, kako se navodi u saopštenjima pojedinih medija i udruženja. Izmjene i dopune pravilnika predstavljaju ispunjenje zakonskih obaveza propisanih Zakonom o zaštiti ličnih podataka, te postupanje Suda u skladu s mišljenjem nadležne Agencije i preporukom Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH.

 

Ovim putem Sud želi da demanutuje navode prema kojima se snimci sa suđenja ograničavaju na trajanje od 10 minuta. Opšti rok za postupanje po zahtjevu za pristup informaciji po Zakonu  je 15 dana. U tom roku se može tražiti i dobiti kompletan snimak suđenja na zahtjev i po odobrenju sudije, a nakon obaveznog uklanjanja zaštićenih podataka. Prepoznajući važnost medija i pravovremenog izvještavanja, Sud BiH je pravilnikom predvidio izuzetak u pogledu medija, propisujući skraćeni postupak i mogućnost izdavanja snimka istog dana, s tim da je moguće dobiti samo snimak u trajanju od 10 minuta. Naime, Sud je i do sada izdavao snimke iz kojih su prethodno uklanjani zaštićeni podaci, a u skladu sa obavezama Suda koje proizilaze iz relevantnih zakona (Zakon o krivičnom postupku BiH, Zakon o zaštiti svjedoka pod prijetnjom i ugroženih svjedoka). Imajući u vidu nove obaveze koje proizilaze iz Zakona o zaštiti ličnih podataka BiH, kao i povećan broj predmeta u radu i postojeće kapacitete Suda, evidentno je da Sud nije u mogućnosti u toku istog dana provesti zakonom propisani postupak i odobriti izdavanje kompletnog snimka. Naravno, ovim Sud nije uskratio pravo medija, i drugih zainteresovanih pravnih i fizičkih lica da traže snimak cijelog ročišta, ali u redovnom postupku i u rokovima propisanim Zakonom o slobodi pristupa informacijama.

 

Ponovo naglašavamo da se ne radi ni o kakvoj cenzuri, svi podaci i obavještenja Suda BiH koji se odnose na tok postupka i dalje će se objavljivati kao i do sada, dok će presude koje se postavljaju na internet stranicu Suda biti  anonimizirane.

 

Anonimizacija će se provoditi tako da se uspostavi ravnoteža između dva suprostavljena prava, koja su zaštićena odgovarajućim zakonima i međunarodnim konvencijama. To su, s jedne strane,  pravo javnosti da ima pristup informacijama kojima raspolažu institucije, a sa druge strane, pravo pojedinca na privatnost i na zaštitu ličnih podataka. Nijedno od ova dva prava nije apsolutno i oba podliježu ograničenjima jasno predviđenim zakonom. Sud razumije povećan interes javnosti za najteža krivična djela, te i sam ima određene rezerve u pogledu postojećih zakonskih rješenja i smatra da je zakon trebao predvidjeti izuzetke u tom smislu. Ovaj svoj stav Sud je jasno izložio u svojoj komunikaciji sa Agencijom za zaštitu ličnih podataka kao nadležnom institucijom. Međutim, upravo imajući u vidu ulogu Suda kao zaštitnika zakona i pravnog sistema, Sud mora da poštuje važeće zakone bez obzira na eventualne rezerve koje može imati i koje je izrazio u tom pravcu.

 

Takođe želimo naglasiti da je zaključak koji su neki mediji izveli, a prema kojem Sud BiH „osmišljava koncepciju i sadržaj emisija“ i „privileguje pojedine elektronske medije“ potpuno pogrešan. Pravilnikom je Sud samo dao mogućnost svojim odjeljenjima da „učestvuju u osmišljavanju koncepcije i sadržaja emisija“ i to samo ukoliko postoji interes javnog RTV servisa da u saradnji sa Sudom realizuje ovakve emisije. To su projekti koji bi imali za cilj upoznavanje javnosti sa radom i suđenjima koja se vode pred Sudom, a odnose se na aktivnosti u okviru programa saradnje sa zajednicom (Outreach), a nikako na uređivačku politiku medija.  Jasno je da Sud svojim pravilnikom, internim aktom kojim se uređuje postupanje i rad Suda, a ne drugih organa, ne može spriječiti bilo koji medij da izvještava o radu Suda, niti može nametnuti način izvještavanja ili uticati na uređivačku politiku. Istovremeno, moramo naglasiti da ovakvo rješenje nije novina, jer je ova odredba preuzeta iz prethodnog pravilnika iz 2009. godine bez izmjena budući da nikada nije bilo nikakvih komentra ni primjedbi na ovakvo rješenje.

 

Imajući u vidu sve navedeno, smatramo da rješenja data u novom pravilniku Suda predstavljaju samo dosljednu razradu relevantnih zakonskih odredbi, i da će njegova dosljedna primjena omogućiti da se zadovolji potreba javnosti da dobije sve relevantne informacije o radu Suda bez ugrožavanja pojedinačnih prava i interesa građana i bez ugrožavanja samog sudskog postupka.

Sud izražava žaljenje zbog nerazumjevanja na koje je ovaj pravilnik naišao kao i zbog činjenice da su pojedini mediji izašli sa kritikama prije nego što su zatražili mišljenje Suda i pokušali da dobiju objašnjenja pojedinih odredbi Pravilnika.