Prvostepenom presudom optuženi Milan Perić, Spasoje Doder, Predrag Terzić i Aleksandar Cerovina su oslobođeni optužbe da su počinili krivično djelo zločini protiv čovječnosti iz člana 172. stav 1. tačka h) u vezi sa tačkom e), sve u vezi sa članom 180. stav 1. i članom 29. Krivičnog zakona BiH (KZ BiH). Optuženi Milan Perić i Aleksandar Cerovina oslobođeni su i optužbe da su počinili krivično djelo zločini protiv čovječnosti iz člana 172. stav 1. tačka h) u vezi sa tačkom e) i u vezi sa krivičnim djelom ratni zločin protiv civilnog stanovništva iz člana 173. stav 1. tačke a), e) i f), sve u vezi sa članom 180. stav 1. i članom 29. KZ BiH. Optuženi su oslobođeni optužbe iz razloga što nije, van razumne sumnje, dokazano da su učinili krivično djelo za koje se optužuju.
Istovremeno, sudeće vijeće je, zbog odustajanja tužioca od dijela optužbe, u tom dijelu odbilo optužbu u odnosu na optužene Spasoje Dodera i Predraga Terzića. U tom dijelu optužnice optuženi Spasoje Doder se tereti za krivično djelo zločini protiv čovječnosti iz člana 172. stav 1. tačka h) u vezi sa tačkom e), sve u vezi sa članom 180. stav 1. i članom 29. KZ BiH, dok se optuženi Predrag Terzić tereti za krivično djelo djelo zločini protiv čovječnosti iz člana 172. stav 1., tačka h) u vezi sa tačkom e) i u vezi sa krivičnim djelom ratni zločin protiv civilnog stanovništva iz člana 173. stav 1. tačke a), e) i f), sve u vezi sa članom 180. stav 1. i članom 29. KZ BiH.
Optuženi Milan Perić, Spasoje Doder, Predrag Terzić i Aleksandar Cerovina oslobođeni su optužbe da su od juna do septembra 1992.godine u toku rata u BiH, u okviru širokog i sistematičnog napada Vojske Srpske Republike Bosne i Hercegovine (SR BiH) i policijskih jedinica Stanice javne bezbjednosti (SJB) Kalinovik, na civilno bošnjačko stanovništvo općine Kalinovik, svi u svojstvu milicionera u SJB Kalinovik, a Spasoje Doder i Milan Perić i na funkciji vođe patrolnog sektora, znajući za takav napad i da njihove radnje čine dio napada, učinili i pomagali progon cjelokupnog bošnjačkog stanovništva općine Kalinovik na političkoj, nacionalnoj, etničkoj i vjerskoj osnovi, i to protuzakonitim zatvaranjem, ubistvima, samovoljnim i vojnim potrebama neopravdanim uništavanjem imovine u velikim razmjerama i primjenjivanjem mjera zastrašivanja i terora.
Protiv navedene presude žalbu je izjavilo Tužilaštvo BiH zbog bitne povrede odredaba krivičnog postupka, pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i povrede krivičnog zakona, s prijedlogom da vijeće Apelacionog odjeljenja Suda BiH ukine prvostepenu presudu i odredi održavanje pretresa pred vijećem Apelacionog odjeljenja.
Branioci optuženih dostavili su odgovore na žalbu tužioca, s prijedlogom da se ista odbije kao neosnovana, a kao zakonita potvrdi presuda pretresnog vijeća Suda BiH.
Apelaciono vijeće je održalo javnu sjednicu dana, 14. novembra 2012. godine, na kojoj su tužilac i odbrana izložili svoje žalbe i odgovore na žalbe, te istakli da u cjelosti ostaju kod iznesenih razloga i prijedloga iz žalbi, nakon čega je Apelaciono vijeće ispitalo pobijanu presudu u granicama istaknutih žalbenih prigovora i razloga, te donijelo drugostepenu odluku.
