Predrag Prošić osuđen na kaznu zatvora u trajanju od tri godine

12.06.2013, 15:43
Sud Bosne i Hercegovine izrekao je 12. juna 2013. godine presudu u predmetu Predrag Prošić kojom je optuženi oglašen krivim da je počinio krivično djelo ratni zločin protiv civilnog stanovništva. S tim u vezi Sud BiH osudio ga je na kaznu zatvora u trajanju od tri godine. Vrijeme koje je optuženi proveo u pritvoru od 29.11.2011. do 12.06.2013. godine uračunat će se u izrečenu kaznu zatvora.

Predrag Prošić je krajem maja 1992. godine, tokom oružanog sukoba između Armije Bosne i Hercegovine i Vojske Srpske Republike Bosne i Hercegovine, kao pripadnik 6. sanske brigade, protivno pravilima međunarodnog humanitarnog prava, kršio odredbe Ženevske konvencije o zaštiti civila za vrijeme rata. Optuženi Prošić je učestvovao u protuzakonitom zatvaranju civilnog stanovništva na području općine Sanski Most, i to naselja Mahala, Muhići i Otoka, nakon čega su zatočeni muškarci bili izloženi tjelesnom i psihičkom zlostavljanju. Veliki broj zatočenika transportiran je u logor “Manjača” na Manjači ili protjeran na teritoriju pod kontrolom Armije BiH, dok je preostalno stanovništvo lišeno osnovnih prava i sloboda.

 

Optuženi Predrag Prošić oslobođen je optužbe da je počinio krivično djelo zločini protiv čovječnosti progonom, i to radnjama ubistva.

 

Sud BiH danas je ukinuo pritvor Predragu Prošiću i odredio mjere zabrane koje uključuju: zabranu napuštanja boravišta i zabranu putovanja. Izrečene mjere zabrane trajat će dok za njima postoji potreba, a najduže do upućivanja optuženog na izdržavanje kazne zatvora.

 

                                                                                               ***

 

Svako se smatra nevinim za krivično djelo dok se pravomoćnom presudom ne utvrdi njegova krivnja (Član 3. ZKP BiH).

Prvostepeno vijeće donosi odluku na osnovu dokaza koje na glavnom pretresu izvedu tužilac i odbrana. Prvostepeno vijeće presudu zasniva na dokazima izvedenim na glavnom pretresu koji moraju biti van razumne sumnje da bi se mogla donijeti osuđujuća presuda.

Ova odluka nije pravosnažna. Protiv ove odluke je dozvoljena žalba koju će razmatrati Apelaciono odjeljenje ovog suda. U žalbi se mogu iznositi novi dokazi ako stranke i odbrana dokažu da nisu bili u mogućnosti da ih iznesu u prvostepenom postupku.

Poštivanje principa pretpostavke o nevinosti integralni je dio prava na pravično suđenje. Ne preporučuje se komentarisanje odluka prvostepenog vijeća do donošenja pravosnažne odluke. Mišljenja i informacije u vezi sa sudskim postupcima koji su u toku treba da budu prenošene i širene samo onda kada to ne stvara predrasude u pogledu pretpostavke o nevinosti osumnjičenog ili optuženog (Dodatak Preporuci Rec (2993) 13 Komiteta ministara Vijeća Evrope od 10. jula 2003. godine).

Ukoliko dođe do komentarisanja ove odluke, preporučuje se korištenje dodatnih pojašnjenja ovlaštenog portparola Suda. Poželjno je u komentare uključiti i mišljenja kompetentnih sagovornika iz akademske i advokatske zajednice.