Sud je, također, donio rješenje kojim se produžavaju mjere zabrane osuđenoj Albini Terzić, koje mogu trajati najduže do upućivanja osuđene na izdržavanje kazne zatvora.
Presudom Suda Bosne i Hercegovine od 19. oktobra 2012. godine optužena Albina Terzić oglašena je krivom za krivično djelo ratni zločin protiv civilnog stanovništva iz člana 173. stav 1. tačka c) u vezi sa članom 29. i 180. stav 1. Krivičnog zakona BiH (KZ BiH), te je osuđena na kaznu zatvora u trajanju od pet (5) godina.
Optužena Albina Terzić je oglašena krivom što je u u vremenskom periodu od 8. maja 1992. godine pa do sredine jula 1992. godine, u Odžaku za vrijeme oružanog sukoba u Bosni i Hercegovini, kao pripadnica Vojne policije Hrvatskog vijeća obrane, postupajući suprotno članu 3. Ženevske konvencije o zaštiti građanskih lica za vrijeme rata od 12.08.1949.godine, sama ili skupa sa drugim pripadnicima HVO-a, učestvovala u nečovječnom postupanju prema civilima srpske nacionalnosti koji su bili nezakonito zatvoreni u prostorijama Osnovne škole u Odžaku i u Tvornici “Strolit” u Odžaku.
Optužena Albina Terzić je, zato što nije dokazano da je počinila radnje iz jedne tačke optužnice, oslobođena dijela optužbe u odnosu na koji se tereti da je počinila krivično djelo ratni zločin protiv civilnog stanovništva iz člana 173. stav 1. tačka e) u vezi sa članom 29. i 180. stav 1. KZ BiH.
Tužilaštvo Bosne i Hercegovine uložilo je žalbu zbog odluke o krivičnopravnoj sankciji sa prijedlogom da vijeće Apelacionog odjeljenja preinači presudu u pogledu odluke o kazni.
Žalbu je protiv presude uložio i branilac optužene Terzić zbog bitne povrede odredbi krivičnog postupka, pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja i povrede krivičnog zakona sa prijedlogom da vijeće Apelacionog odjeljenja uvaži žalbu, presudu preinači i optuženu oslobodi optužbe ili da ovu žalbu djelimično uvaži, presudu ukine i odredi održavanje pretresa pred Apelacionim vijećem Suda Bosne i Hercegovine.
Apelaciono vijeće je održalo javnu sjednicu 5. jula 2013. godine na kojoj su žalioci ostali kod pismeno iznijetih žalbenih prigovora i razloga.
Nakon što je ispitalo pobijanu presudu u granicama žalbenih navoda, Apelaciono vijeće donijelo je navedenu odluku.