Pretresno vijeće Suda Bosne i Hercegovine izreklo je danas prvostepenu presudu kojom je optuženi Zoran Milić oglašen krivim za krivično djelo ratni zločin protiv civilnog stanovništva iz člana 142. stav 1. Krivičnog zakona Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije (KZ SFRJ) i osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 9 godina.

 

Optuženi Milić je oglašen krivim što je za vrijeme ratnog stanja u Bosni i Hercegovini i u toku oružanog sukoba između jedinica Hrvatskog vijeća obrane (HVO) i Armije Republike Bosne i Hercegovine (ARBiH) na području općine Busovača, u svojstvu pripadnika Druge bojne brigade „Nikola Šubić – Zrinjski”, postupao suprotno pravilima člana 3. stav 1. tačka a) Ženevske konvencije o zaštiti građanskih lica za vrijeme rata na način da je dana, 26. aprila 1993. godine u Busovači zajedno sa Zoranom Marinićem, pripadnikom HVO-a Busovača, došao do kuće svjedoka B-1. Tom prilikom su nečovječno postupali i nanosili jak psihički i fizički bol i patnje svjedoku B-4 i djeci svjedoka B-1 i B-4 te protivpravno, samovoljno i vojnim potrebama neopravdano uništavali imovinu svjedoka B-1. Istog dana i u istom svojstvu, neposredno nakon što su Zoran Milić i Zoran Marinić napustili kuću svjedoka B – 1, otišli su u kuću Sabrije Topalovića koja se nalazi u Busovači gdje su upotrebom vatrenog oružja, koje su imali kod sebe, ubili starca Ahmeda Topalovića i njegovog sina invalida Sabriju Topalovića i ranili svjedoka B – 2, Adila Topalovića i Smolo Muvedetu. Od nanesenih povreda su Adil Topalović i Muvedeta Smolo preminuli. Nakon toga su zapalili kuću Sabrije Topalovića, i na taj način su lišili života Ahmeda Topalovića, Sabriju Topalovića, Adila Topalovića i Muvedetu Smolo, te povrijedili tjelesni integritet i zdravlje svjedoka B – 2.

 

***

Svako se smatra nevinim za krivično djelo dok se pravomoćnom presudom ne utvrdi njegova krivnja (Član 3. ZKP BiH).

 

Prvostepeno vijeće donosi odluku na osnovu dokaza koje na glavnom pretresu izvedu tužilac i odbrana. Prvostepeno vijeće ne utvrđuje materijalnu istinu nego presudu zasniva na dokazima izvedenim na glavnom pretresu koji moraju biti van razumne sumnje da bi se mogla donijeti osuđujuća presuda.

 

Ova odluka nije pravosnažna. Protiv ove odluke je dozvoljena žalba koju će razmatrati Apelaciono odjeljenje ovog suda. U žalbi se mogu iznositi novi dokazi ako stranke i odbrana dokažu da nisu bili u mogućnosti da ih iznesu u prvostepenom postupku.

 

Poštivanje principa pretpostavke o nevinosti integralni je dio prava na pravično suđenje. Ne preporučuje se komentarisanje odluka prvostepenog vijeća do donošenja pravosnažne odluke. Mišljenja i informacije u vezi sa sudskim postupcima koji su u toku treba da budu prenošene i širene samo onda kada to ne stvara predrasude u pogledu pretpostavke o nevinosti osumnjičenog ili optuženog (Dodatak Preporuci Rec (2993) 13 Komiteta ministara Vijeća Evrope od 10. jula 2003. godine).

 

Ukoliko dođe do komentarisanja ove odluke, preporučuje se korištenje dodatnih pojašnjenja ovlaštenog portparola Suda. Poželjno je u komentare uključiti i mišljenja kompetentnih sagovornika iz akademske i advokatske zajednice.

 

***