Haris Čaušević osuđen na 45 godina zatvora

20.12.2013, 15:42
Sud Bosne i Hercegovine nakon okončanog glavnog pretresa je dana, 20. decembra 2013. godine izrekao prvostepenu presudu kojom je optuženi Haris Čaušević oglašen krivim za krivično djelo terorizam. S tim u vezi Sud je optuženom Harisu Čauševiću izrekao kaznu dugotrajnog zatvora u trajanju od 45 godina. Istom presudom Sud je optuženog Harisa Čauševića oslobodio po određenim tačkama za krivično djelo terorizam. Sud je izrekao mjeru sigurnosti oduzimanja predmeta, te je od optuženog Harisa Čauševića oduzeo predmete korištene u izvršenju krivičnog djela.

 

 

Sud je optuženog Nasera Palislamovića oslobodio  optužbe da je počinio krivično djelo terorizam.

 

Optuženi Haris Čaušević oglašen je krivim što se u više navrata tokom 2010. godine sa njemu poznatim osobama sastajao u Bugojnu i dogovarao da dana, 27. juna 2010. godine u ranim jutarnjim satima počine teroristički čin postavljanjem pripremljene improvizirane eksplozivne naprave na stražnji zid zgrade Policijske uprave Bugojno (PU Bugojno) i njenim aktiviranjem - pripaljivanjem upaljačem sporogorećeg štapina izazovu eksploziju. Prilikom eksplozije jedan policijski službenik smrtno je stradao, jedan zadobio teške tjelesne povrede opasne po život, a nekoliko njih lakše tjelesne povrede. Ovim činom pričinjena je velika materijalna šteta i to na zgradi Policijske uprave Bugojno, te na okolnim stambenim zgradama, poslovnim objektima i velikom broju vozila.

 

Optuženi Haris Čaušević počinjenjem ovakvog čina za cilj je imao prisiljavanje organa vlasti Bosne i Hercegovine da nešto izvrše, kao i ozbiljno zastrašivanje stanovništva i ozbiljnu destabilizaciju osnovnih političkih, ustavnih i društvenih struktura Bosne i Hercegovine.

 

Također, optuženi Haris Čaušević je oglašen krivim da je preduzimao radnje kojima će stvoriti uslove za izvršenje terorističkog čina na teritoriji BiH s ciljem ozbiljnog zastrašivanja stanovništva ili prisiljavanja organa vlasti Bosne i Hercegovine da nešto izvrše ili ne izvrše i s ciljem ozbiljne destabilizacije osnovnih političkih, ustavnih i društvenih struktura Bosne i Hercegovine, nastupajući u duhu ideja da u Bosni i Hercegovini treba nasilnim putem uspostaviti državu uređenu po šerijatskom pravu, te da je u tu svrhu održavao sastanke sa određenim osobama na području Bugojna, skupljao video zapise kojima se veličaju teroristički napadi i borbe u Čečeniji i Iraku, za koje radnje je optuženi Palislamović Naser oslobođen od optužbe, te je optuženi Haris Čaušević oglašen krivim da je planirao napad na policijsku patrolu u službenom vozilu PU Bugojno, otmicu policajca ili djeteta policijskog inspektora s ciljem prisiljavanja organa vlasti Bosne i Hercegovine da izvrše puštanje Rijada Rustempašića iz pritvora i da traži Rijada Rustempašića u zamjenu, te da je posjedovao veću količinu oružja, municije, minskoeksplozivnih sredstava i vojne opreme na različitim lokacijama oko Bugojna.

 

Optuženi Haris Čaušević je oslobođen od optužbe da je s ciljem ozbiljnog zastrašivanja stanovništva, prisiljavanja organa vlasti Bosne i Hercegovine da nešto izvrše ili ne izvrše, s ciljem ozbiljne destabilizacije ili uništavanja osnovnih političkih, ustavnih struktura Bosne i Hercegovine nanošenjem velike štete informacionom sistemu institucija Bosne i Hercegovine, na način da je planirao i namjeravao ostvariti neovlašteni pristup resursima informacionih sistema u okviru kojih se nalaze i internet adrese www.sudbih,gov.ba, cipsweb.iddeea.gov.ba i www.narodnaskupstinars.net, koji resursi su u vlasništvu Suda Bosne i Hercegovine, Agencije za identifikacione dokumente, evidenciju i razmjenu podataka BiH i Narodne skupštine Republike Srpske.

 

Sud je u odnosu na optuženog Harisa Čauševića donio rješenje o produženju pritvora, koji prema ovom rješenju može trajati do upućivanja optuženog na izdržavanje kazne zatvora. U odnosu na optuženog Nasera Palislamovića, Sud je donio rješenje o ukidanju pritvora i puštanju optuženog na slobodu.

 

***

 

Svako se smatra nevinim za krivično djelo dok se pravomoćnom presudom ne utvrdi njegova krivnja (Član 3. ZKP BiH).

 

Prvostepeno vijeće donosi odluku na osnovu dokaza koje na glavnom pretresu izvedu tužilac i odbrana. Prvostepeno vijeće presudu zasniva na dokazima izvedenim na glavnom pretresu koji moraju biti van razumne sumnje da bi se mogla donijeti osuđujuća presuda.

 

Ova odluka nije pravosnažna. Protiv ove odluke je dozvoljena žalba koju će razmatrati Apelaciono odjeljenje ovog suda. U žalbi se mogu iznositi novi dokazi ako stranke i odbrana dokažu da nisu bili u mogućnosti da ih iznesu u prvostepenom postupku.

 

Poštivanje principa pretpostavke o nevinosti integralni je dio prava na pravično suđenje. Ne preporučuje se komentarisanje odluka prvostepenog vijeća do donošenja pravosnažne odluke. Mišljenja i informacije u vezi sa sudskim postupcima koji su u toku treba da budu prenošene i širene samo onda kada to ne stvara predrasude u pogledu pretpostavke o nevinosti osumnjičenog ili optuženog (Dodatak Preporuci Rec (2993) 13 Komiteta ministara Vijeća Evrope od 10. jula 2003. godine).

 

Ukoliko dođe do komentarisanja ove odluke, preporučuje se korištenje dodatnih pojašnjenja ovlaštenog portparola Suda. Poželjno je u komentare uključiti i mišljenja kompetentnih sagovornika iz akademske i advokatske zajednice.