Milun Kornjača osuđen na pet godina zatvora

21.05.2014, 16:02
Nakon održanog glavnog pretresa Sud Bosne i Hercegovine je izrekao prvostepenu presudu kojom je optuženi Milun Kornjača oglašen krivim za krivično djelo zločini protiv čovječnosti progonom iz člana 172. stav 1. tačke h) Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine u vezi sa članom 180 stav 1. i članom 29. Krivičnog zakona BiH. S tim u vezi, Sud je optuženom Milunu Kornjači izrekao kaznu zatvora u trajanju od 5 (pet) godina.

 

Istom presudom, po određenim tačkama optuženi Milun Kornjača je oslobođen optužbe odnosno optužba je odbijena za krivično djelo zločini protiv čovječnosti progonom iz člana 172. stav 1. tačke h) Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine u vezi sa tačkama a), e), f) i k) u vezi s članom 180 stav 1. i 2. i članom 29. Krivičnog zakona BiH.

 

Optuženi Milun Kornjača oglašen je krivim što je u periodu od polovine aprila 1992. godine pa do sredine maja 1992. godine u općini Čajniče u okviru širokog i sistematičnog napada pripadnika TO opštine Čajniče, pripadnika jedinice “Plavi orlovi”  i policije Stanice javne bezbjednosti opštine Čajniče¸ potpomognutih paravojnim formacijama koje su dolazile iz Srbije i Crne Gore, usmjerenog protiv nesrpskog civilnog stanovništva na području  općine Čajniče, znajući za taj napad, kao komandir jedinice „Plavi orlovi“ koja je poslije prerasla u „7. pješadijsku četu“,  naredio i učinio  progon nesrpskog civilnog stanovništva na području općine Čajniče na nacionalnoj i vjerskoj osnovi, i to zatvaranjem i drugim  nečovječnim djelima slične prirode, učinjenim u namjeri nanošenja velike patnje ili ozbiljne fizičke ili psihičke povrede ili narušavanja zdravlja.

 

Vrijeme koje je optuženi proveo u pritvoru uračunat će se u izrečenu kaznu zatvora.

 

Sud je, također, donio rješenje kojim su optuženom Milunu Kornjači produžene mjere zabrane, i to: zabrana napuštanja teritorije općine Čajniče i zabrana putovanja uz zabranu izdavanja novih pasoša i korištenje lične karte za prelazak državne granice, a  određena je i mjera zabrane povremenog javljanja državnom organu dva puta sedmično.   

 

 

***

Svako se smatra nevinim za krivično djelo dok se pravomoćnom presudom ne utvrdi njegova krivnja (Član 3. ZKP BiH).

 

Prvostepeno vijeće donosi odluku na osnovu dokaza koje na glavnom pretresu izvedu tužilac i odbrana. Prvostepeno vijeće presudu zasniva na dokazima izvedenim na glavnom pretresu koji moraju biti van razumne sumnje da bi se mogla donijeti osuđujuća presuda.

 

Ova odluka nije pravosnažna. Protiv ove odluke je dozvoljena žalba koju će razmatrati Apelaciono odjeljenje ovog suda. U žalbi se mogu iznositi novi dokazi ako stranke i odbrana dokažu da nisu bili u mogućnosti da ih iznesu u prvostepenom postupku.

 

Poštivanje principa pretpostavke o nevinosti integralni je dio prava na pravično suđenje. Ne preporučuje se komentarisanje odluka prvostepenog vijeća do donošenja pravosnažne odluke. Mišljenja i informacije u vezi sa sudskim postupcima koji su u toku treba da budu prenošene i širene samo onda kada to ne stvara predrasude u pogledu pretpostavke o nevinosti osumnjičenog ili optuženog (Dodatak Preporuci Rec (2993) 13 Komiteta ministara Vijeća Evrope od 10. jula 2003. godine).

 

Ukoliko dođe do komentarisanja ove odluke, preporučuje se korištenje dodatnih pojašnjenja ovlaštenog portparola Suda. Poželjno je u komentare uključiti i mišljenja kompetentnih sagovornika iz akademske i advokatske zajednice.