Prvostepenom presudom Suda Bosne i Hercegovine od 02. juna 2014. godine, optuženi Safet Ahmetaj je oglašen krivim za krivično djelo organizirani kriminal u vezi sa krivičnim djelom neovlašteni promet opojnim drogama i krivično djelo udruživanje radi činjenja krivičnih djela, te produženo krivično djelo krijumčarenje ljudi. S tim u vezi Sud mu je izrekao jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od osam (8) godina, a za počinjeno krivično djelo krijumčarenje ljudi i sporednu kaznu – novčanu kaznu u iznosu od 80.000,00 KM. Istom presudom optužena Azra Hasić je oglašena krivom za krivično djelo udruživanje radi činjenja krivičnih djela i produženo krivično djelo krijumčarenje ljudi, te je osuđena na jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od jedne (1) godine.
Branilac optuženog Ahmetaja prvostepenu presudu je pobijao zbog bitnih povreda odredaba krivičnog postupka, povrede krivičnog zakona, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, te odluke o krivičnopravnoj sankciji sa prijedlogom da Apelaciono vijeće Suda BiH istu uvaži, te pobijanu presudu ukine radi postojanja apsolutno bitnih povreda krivičnog postupka i naredi održavanje glavnog pretresa pred Apelacionim vijećem Suda BiH; ili da na osnovu člana 314. stav 1. ZKP BiH žalbu uvaži, osporenu presudu preinači i odbije optužbu ili da žalbu uvaži, osporenu presudu preinači i optuženog oslobodi optužbe ili ga na osnovu utvrđenih i potkrijepljenih dokaza oglasi krivim, te osudi na kaznu adekvatnu izrečenim kaznama saoptuženim licima u ovom predmetu.
Branilac optužene Azre Hasić presudu je pobijao zbog bitnih povreda krivičnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, te odluke o krivičnopravnoj sankciji sa prijedlogom da Apelaciono vijeće u cjelosti prihvati žalbu kao osnovanu, preinači pobijanu presudu u njenom osuđujućem dijelu u odnosu na Azru Hasić, tako što će optuženu osloboditi optužbe za sve tačke za koje je oglašena krivom i osloboditi je krivične odgovornosti.
Apelaciono vijeće je dana, 28. oktobra 2014. godine održalo javnu sjednicu na kojoj su branioci iznijeli navode i prijedloge iz pismeno podnesenih žalbi, dok je tužilac usmeno iznio odgovor na žalbe, sa prijedlogom da Apelaciono vijeće obje žalbe odbije kao neosnovane.
Nakon što je ispitalo pobijanu presudu u granicama žalbenih navoda, Apelaciono vijeće je donijelo navedenu odluku.