Nakon okončanja glavnog pretresa prvostepeno vijeće Odjela I za ratne zločine Suda Bosne i Hercegovine izreklo je 17. aprila 2015. godine presudu kojom je optužena Indira Kamerić oglašena krivom za krivično djelo ratni zločin protiv civilnog stanovništva iz člana 142. stav 1. Krivičnog zakona Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije (KZ SFRJ), a sve u vezi sa članom 22. istog zakona. S tim u vezi, Sud je optuženoj Indiri Kamerić izrekao kaznu zatvora u trajanju od 3 (tri) godine.

 

Istom presudom, na osnovu člana 284. tačka c) Zakona o krivičnom postupku BiH (ZKP BiH) optužena Indira Kamerić oslobođena je optužbi da je radnjama opisanim u tačkama 1 i 4 optužnice, počinila krivično djelo ratni zločin protiv civilnog stanovništva iz člana 173. stav 1. tačke c), e) i  f) u vezi člana 180. stav 1. Krivičnog zakona BiH, a sve u vezi sa članom 29. istog zakona.

 

Optužena Indira Kamerić oglašena je krivom što je u vrijeme rata u Bosni i Hercegovini u svojstvu pripadnice 101. bosanskobrodske brigade Hrvatskog vijeća obrane (HVO), u prostorijama Stadiona “Polet” u Bosanskom Brodu,  skupa sa drugim pripadnicima HVO-a učestvovala u fizičkom i psihičkom mučenju i nečovječnom postupanju prema zatvorenim civilima.

 

 

Na osnovu odredbe člana 188. stav 1. ZKP BiH u vezi sa članom 186. stav 2. istog zakona, optužena se obavezuje naknaditi troškove krivičnog postupka i paušal u iznosu koji će Sud utvrditi posebnim rješenjem.

 

U odnosu na oslobađajući dio presude optužena se, u skladu sa odredbom člana 189. stav 1. ZKP BiH, oslobađa naknade plaćanja troškova postupka, te isti padaju na teret budžetskih sredstava Suda.

 

Na osnovu odredbe člana 198. stav 3. ZKP BiH oštećeni se sa imovinskopravnim zahtjevom upućuju na parnicu.

 

Protiv ove presude dozvoljena je žalba u roku od 15 dana od dana prijema pismenog otpravka.

 

*****

 

Svako se smatra nevinim za krivično djelo dok se pravomoćnom presudom ne utvrdi njegova krivnja (Član 3. ZKP BiH).

Prvostepeno vijeće donosi odluku na osnovu dokaza koje na glavnom pretresu izvedu tužilac i odbrana. Prvostepeno vijeće presudu zasniva na dokazima izvedenim na glavnom pretresu koji moraju biti van razumne sumnje da bi se mogla donijeti osuđujuća presuda.

Ova odluka nije pravosnažna. Protiv ove odluke je dozvoljena žalba koju će razmatrati Apelaciono odjeljenje ovog suda. U žalbi se mogu iznositi novi dokazi ako stranke i odbrana dokažu da nisu bili u mogućnosti da ih iznesu u prvostepenom postupku.

Poštivanje principa pretpostavke o nevinosti integralni je dio prava na pravično suđenje. Ne preporučuje se komentarisanje odluka prvostepenog vijeća do donošenja pravosnažne odluke. Mišljenja i informacije u