Nakon okončanja glavnog pretresa prvostepeno vijeće Odjela I za ratne zločine Suda Bosne i Hercegovine izreklo je 17. aprila 2015. godine presudu kojom je optuženi Ibro Macić oglašen krivim za krivično djelo ratni zločin protiv civilnog stanovništva iz člana 142. stav 1. Krivičnog zakona Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije (SFRJ), a u vezi sa članom 22. istog Zakona. S tim u vezi, Sud je optuženom Ibri Maciću izrekao kaznu zatvora u trajanju od 10 (deset) godina.

 

Optuženi Ibro Macić oglašen je krivim što je u vrijeme rata u Bosni i Hercegovini i u vrijeme oružanog sukoba na području Bosne i Hercegovine i teritorije općine Konjic, kao pripadnik Armije RBiH, zajedno sa drugim pripadnicima Armije RBiH postupao suprotno pravilima međunarodnog humanitarnog prava, tako što je dana, 13. juna 1992. godine ili približno toga datuma, došao u selo Blace, općina Konjic, koje je bilo nastanjeno stanovništvom srpske nacionalnosti gdje je učestvovao u  lišenju  života četiri starice,  a njihova tijela nikada nisu pronađena.

 

Pored toga, optuženi Ibro Macić oglašen je krivim što je u vremenskom periodu od mjeseca maja do oktobra 1993. godine, u prostorijama Osnovne škole „Musala'' u Konjicu, u kojoj su bili zatvorenici srpske i hrvatske nacionalnosti, kao pripadnik Vojne policije Armije RBiH sam, odnosno zajedno sa više neidentifikovanih pripadnika Armije BiH, učestvovao u mučenjima, seksualnim zlostavljanjima i nečovječnim postupanjima  zatvorenika.

Na osnovu člana 188. stav 4. ZKP BiH optuženi je oslobođen dužnosti nadoknade troškova krivičnog postupka.      

 

Na osnovu člana 198. stav 2. ZKP BiH oštećeni  se sa imovinsko pravnim zahtjevom upućuju na parnični postupak.

 

U skladu sa članom 292. ZKP BiH protiv ove presude je dozvoljena žalba.

 

*****

 

Svako se smatra nevinim za krivično djelo dok se pravomoćnom presudom ne utvrdi njegova krivnja (Član 3. ZKP BiH).

 Prvostepeno vijeće donosi odluku na osnovu dokaza koje na glavnom pretresu izvedu tužilac i odbrana. Prvostepeno vijeće presudu zasniva na dokazima izvedenim na glavnom pretresu koji moraju biti van razumne sumnje da bi se mogla donijeti osuđujuća presuda.

 Ova odluka nije pravosnažna. Protiv ove odluke je dozvoljena žalba koju će razmatrati Apelaciono odjeljenje ovog suda. U žalbi se mogu iznositi novi dokazi ako stranke i odbrana dokažu da nisu bili u mogućnosti da ih iznesu u prvostepenom postupku.

Poštivanje principa pretpostavke o nevinosti integralni je dio prava na pravično suđenje. Ne preporučuje se komentarisanje odluka prvostepenog vijeća do donošenja pravosnažne odluke. Mišljenja i informacije u vezi sa sudskim postupcima koji su u toku treba da budu prenošene i širene samo onda kada to ne stvara predrasude u pogledu pretpostavke o nevinosti osumnjičenog ili optuženog (Dodatak Preporuci Rec (2993) 13 Komiteta ministara Vijeća Evrope od 10. jula 2003. godine).

 

Ukoliko dođe do komentarisanja ove odluke, preporučuje se korištenje dodatnih pojašnjenja ovlaštenog portparola Suda. Poželjno je u komentare uključiti i mišljenja kompetentnih sagovornika iz akademske i advokatske zajednice.