Zaim Laličić osuđen na 9 godina zatvora

25.05.2015, 15:19
Nakon okončanja glavnog pretresa prvostepeno vijeće Odjela I za ratne zločine Suda Bosne i Hercegovine izreklo je 25. maja 2015. godine presudu kojom je optuženi Zaim Laličić oglašen krivim za krivično djelo ratni zločin protiv civilnog stanovništva iz člana 142. stav 1. Krivičnog zakona Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije (KZ SFRJ) u vezi sa članom 11. stav 1. istog zakona. Primjenom člana 285. Zakona o krivičnom postupku BiH (ZKP BiH), te prema članu 38., 41, KZ SFRJ-a, Sud BiH je optuženom Laličiću izrekao kaznu zatvora u trajanju od 9 (devet) godina.

 

Optuženi Zaim  Laličić oglašen je krivim što je u vrijeme rata u Bosni i Hercegovini i u vrijeme oružanog sukoba između Armije Republike Bosne i Hercegovine i Vojske Srpske Republike BiH,  u periodu od novembra 1992. godine do aprila 1993. godine, te tokom 1993. godine,  na području općine Ilidža, kao pripadnik VJ 5063 Prvog korpusa Armije BiH i u svojstvu stražara u zatočeničkom objektu koji se nalazio u podrumu nedovršene  stambene zgrade u Hrasnici, nečovječno postupao prema dvoje zatvorenih civila srpske nacionalnosti,  te uz  upotrebu fizičke sile i prijetnje počinio silovanje jedne ženske osobe.

 

Na osnovu odredbe iz člana 188. stav 4. ZKP BiH, optuženi se oslobađa dužnosti naknade troškova krivičnog postupka.  

 

Na osnovu člana 198. stav 2. ZKP BiH oštećeni se sa  imovinskopravnim zahtjevom upućuju na parnični postupak.

 

Protiv ove presude dozvoljena je žalba u roku od 15 dana od dana prijema pisanog otpravka.

 

Nakon izricanja presude Suda BiH od 25. maja 2015. godine i na osnovu odredbe člana  126. b., stav 5., ZKP BiH, Sud BiH je donio rješenje kojim se produžavaju mjere zabrane putovanja van BiH, dok se  mjere  zabrane napuštanja boravišta   iz člana  126. stav  1., ZKP BiH  i mjera zabrane sastajanja s određenim osobama iz člana  126.a stav 1. tačka c) ZKP BiH ukidaju.

 

Mjere zabrane  mogu trajati dok za njima postoji potreba, a najduže do pravosnažnosti presude ili do drugačije odluke Suda.

 

Žalba protiv rješenja ne zadržava njegovo izvršenje.

 

Protiv ovog rješenja dozvoljena je žalba vijeću Apelacionog odjeljenja Suda BiH, u roku od tri dana od dana prijema pisanog otpravka.

 

 

*****

 

 

Svako se smatra nevinim za krivično djelo dok se pravomoćnom presudom ne utvrdi njegova krivnja (Član 3. ZKP BiH).

 Prvostepeno vijeće donosi odluku na osnovu dokaza koje na glavnom pretresu izvedu tužilac i odbrana. Prvostepeno vijeće presudu zasniva na dokazima izvedenim na glavnom pretresu koji moraju biti van razumne sumnje da bi se mogla donijeti osuđujuća presuda.

 Ova odluka nije pravosnažna. Protiv ove odluke je dozvoljena žalba koju će razmatrati Apelaciono odjeljenje ovog suda. U žalbi se mogu iznositi novi dokazi ako stranke i odbrana dokažu da nisu bili u mogućnosti da ih iznesu u prvostepenom postupku.

Poštivanje principa pretpostavke o nevinosti integralni je dio prava na pravično suđenje. Ne preporučuje se komentarisanje odluka prvostepenog vijeća do donošenja pravosnažne odluke. Mišljenja i informacije u vezi sa sudskim postupcima koji su u toku treba da budu prenošene i širene samo onda kada to ne stvara predrasude u pogledu pretpostavke o nevinosti osumnjičenog ili optuženog (Dodatak Preporuci Rec (2993) 13 Komiteta ministara Vijeća Evrope od 10. jula 2003. godine).

 

Ukoliko dođe do komentarisanja ove odluke, preporučuje se korištenje dodatnih pojašnjenja ovlaštenog portparola Suda. Poželjno je u komentare uključiti i mišljenja kompetentnih sagovornika iz akademske i advokatske zajednice.