Vijeće Apelacionog odjeljenja Odjela I za ratne zločine Suda Bosne i Hercegovine je 23. maja 2016. godine otpremilo drugostepenu presudu od 22. aprila 2016. godine u predmetu Marijan Brnjić i dr. kojom su odbijene kao neosnovane žalbe Tužilaštva i branioca optuženog Marijana Brnjića, te je potvrđena prvostepena presuda Suda BiH broj: S 1 1 K 016706 15 Kri od 15. decembra 2015.godine.

Presudom Suda Bosne i Hercegovine od 15.decembra 2015. godine optuženi Marijan Brnjić oglašen je krivim da je radnjama opisanim u izreci osuđujućeg dijela presude počinio krivično djelo ratni zločin protiv civilnog stanovništva iz člana 142. Krivičnog zakona Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije (KZ SFRJ) i osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 6 (šest) godina. Istom presudom, optuženi Marijan Brnjić, Martin Barukčić, Pavo Glavaš i Ilija Glavaš oslobođeni su optužbe da su počinili krivično djelo ratni zločin protiv civilnog stanovništva iz člana 142. KZ SFRJ u vezi sa članom 22. istog zakona.

Protiv prvostepene presude žalbu je izjavilo Tužilaštvo BiH zbog bitne povrede odredaba krivičnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i odluke o krivičnopravnoj sankciji, sa prijedlogom da vijeće Apelacionog odjeljenja Suda BiH žalbu uvaži, na način da se pobijana presuda preinači ili ukine i ponovo održi glavni pretres.

Branilac optuženog Marijana Brnjića pobijao je prvostepenu presudu zbog bitne povrede odredaba krivičnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i odluke o krivičnopravnoj sankciji, sa prijedlogom da Sud žalbu uvaži, prvostepenu presudu u osuđujućem dijelu ukine, odredi održavanje glavnog pretresa, odnosno preinači prvostepenu presudu i optuženog osudi na blažu kaznu.

Odgovore na žalbu Tužilaštva dostavili su branioci optuženih Marijana Brnjića, Martina Barukčića, Pave Glavaša i Ilije Glavaša, sa prijedlogom da se ista odbije kao neosnovana.

Apelaciono vijeće je dana, 22. aprila 2016. godine održalo javnu sjednicu na kojoj su tužilac i branilac optuženog Marijana Brnjića ostali u cjelosti kod u žalbama datih razloga i prijedloga.

Nakon što je ispitalo pobijanu presudu u granicama istaknutih žalbenih prigovora, Apelaciono vijeće je donijelo navedenu odluku.