Predmet nastao: Podizanjem optužnice.
Optužnica: Krivično djelo ratnog zločina protiv ratnih zarobljenika iz člana 175. tačka a) Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine u vezi s članovima 21, 35. i s članom 180. stav 1. i 2. istog Zakona.
Tužilački broj: KT-RZ 141/06
Broj optuženih: 1
Tužilac: Peter Kidd
Sudija za prethodno saslušanje: Dragomir Vukoje
Postupajuće sudsko vijeće/sudija pojedinac u prvostepenom postupku: Minka Kreho, Tore Lindseth, Roland Dekkers
Postupajuće sudsko vijeće/sudija pojedinac u drugostepenom postupku: Hilmo Vučinić, Miloš Babić i Phillip Weiner
Postupajuće sudsko vijeće/sudija pojedinac u trećestepenom postupku: Mirko Božović, Redžib Begić, Tihomir Lukes
Datum potvrđivanja optužnice : 31.01.2007.
Predmet pravosnažno okončan : 22.09.2014.
Odjel: Odjel I
Činjenični supstrat optužnice:
Optuženi Šefik Alić je, prema navodima optužnice, za vrijeme oružanog sukoba između Armije BiH i Vojske Srpske Krajine na teritoriji BiH i Republike Hrvatske, u svojstvu pomoćnika komandanta za bezbjednost bataljona „Hamza“, 505. brigade 5. korpusa Armije BiH, postupao suprotno odredbama Ženevskih konvencija. Optuženi je, navodno, učestvovao u fizičkom i psihičkom zlostavljanju ratnih zarobljenika, te kao odgovorna osoba nije poduzeo sve nužne i razumne mjere da spriječi ili kazni počinioce.
Optužnica navodi da je optuženi 5. augusta 1995. godine učestvovao u vojnoj operaciji „Oluja“ za vrijeme koje su pripadnici bataljona „Hamza“ zarobili četiri pripadnika Vojske Srpske Krajine na teritoriji Republike Hrvatske. Optužnica dalje navodi da je optuženi preuzeo nadzor nad zarobljenicima i bio odgovoran za zaštitu života i njihove dobrobiti. Optuženi je, navodno, zajedno s drugim osobama fizički i psihički mučio zarobljenike.
Optuženi je, navodno, propustio da spriječi Al Harabi Tewfika, nad kojim je, prema navodima optužnice, imao efektivnu kontrolu, da ima kontakt sa zarobljenicima. Al Harbi Tewfik je uz pomoć drugih regularnih vojnika bataljona „Hamza“ u jednom momentu, navodno, ubio sva četiri zarobljenika iz vatrenog oružja. Optužnica navodi da je nakon samog događaja optuženi propustio da o ovim događajima obavijesti svoje nadređene, iako je znao ili imao razloga da zna za pogubljenje zarobljenika.
| Optuženi/na: | Šefik Alić |
|---|---|
| Branilac: | Senad Kreho |
| Presuda/Odluka | Osuđujuća |
1.
| Optuženi/na: | Šefik Alić |
|---|---|
| Djelo: | Krivično djelo ratnog zločina protiv ratnih zarobljenika iz člana 175. tačka a) Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine u vezi s članovima 21, 35. i s članom 180. stav 1. i 2. istog Zakona. |
| Mjesto učinjenja djela: | Bosna i Hercegovina i Republika Hrvatska |
| Broj oštećenih/žrtava: | 8 |
| Optuženi/na: | Šefik Alić |
|---|---|
| Pritvor | Period: 04.11.2006. - 03.10.2007 |
Presuda/Odluka:
Presuda/Odluka:
Presuda/Odluka:
Presuda/Odluka:
Presuda/Odluka:
Sud je optužnicu potvrdio 31. januara 2007. godine.
Optuženi se nije pojavio 15. februara 2007. godine na ročištu za izjašnjenje o krivnji, te je Sud u skladu sa zakonom konstatirao da optuženi poriče krivnju.
Glavni pretres je započeo 11. maja 2007. godine.
Pretresno vijeće u sastavu: Minka Kreho, Roland Dekkers i Tore Lindseth.
Šefik Alić je 11. aprila 2008. godine prvostepenom presudom oslobođen optužbi da je počinio krivično djelo ratnog zločina protiv ratnih zarobljenika iz člana 175. tačka a) Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine, a u vezi s članom 21. i 35. te članom 180. stav 1. i 2. istog Zakona, kršeći time zajednički član 3. stava 1. tačka a) Ženevskih konvencija od 1949. godine
Vijeće Apelacionog odjeljenja Suda BiH, dana 23. marta 2009. godine, donijelo je drugostepeno rješenje o ukidanju prvostepene presude, te odredilo održavanje pretresa pred vijećem Apelacionog odjeljenja.
Vijeće Apelacionog odjeljenja Suda BiH izreklo je 20. januara 2011. godine drugostepenu presudu kojom je optuženi Šefik Alić oglašen krivim da je počinio krivično djelo ratni zločin protiv ratnih zarobljenika iz člana 175. tačka a), u vezi s članom 21., 29. i 180. st. 1. Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine, te osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 10 godina.
Vijeće Apelacionog odjeljenja u sastavu: Hilmo Vučinić, Miloš Babić i Phillip Weiner.
Sjednica trećestepenog vijeća u ovom predmetu održana je 14. oktobra 2011. godine.
Trećestepeno vijeće u sastavu: Mirko Božović, Redžib Begić i Carol Peralta.
Nakon što je ispitalo pobijanu presudu u granicama istaknutih žalbenih prigovora branioca, u skladu sa odredbom člana 306. ZKP BiH, trećestepeno vijeće je, dana 14.10.2011. godine, donijelo presudu kojom je kao neosnovanu odbilo žalbu branioca optuženog Šefika Alića i potvrdilo presudu Suda BiH od 20.1.2011. godine.
Ustavni sud BiH je na sjednici od 4. jula 2014. godine usvojio apelaciju br. AP 556/12 Šefika Alića, osuđenog pred Sudom Bosne i Hercegovine, utvrdio povredu prava apelanata iz člana 7. stav 1. Evropske konvencije te ukinuo trećestepenu presudu Suda BiH broj S1 1 K 006104 11 Kžž od 14. oktobra 2011. godine i naložio Sudu Bosne i Hercegovine da „po hitnom postupku, donese novu odluku u skladu s članom 7. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda“. Apelaciono odjeljenje Suda BiH je 1. augusta 2014. godine donijelo rješenje kojim se obustavlja izvršenje kazne zatvora u trajanju od deset (10) godina, na koju je Šefik Alić osuđen zbog krivičnog djela ratni zločin protiv ratnih zarobljenika iz člana 175. tačka a) Krivičnog zakona BiH u vezi sa članom 21, 29. i 180. stav 1. istog Zakona. Ukidanjem trećestepene presude Suda BiH od Ustavnog suda BiH prestao je da postoji zakonski osnov za dalje izdržavanje kazne zatvora osuđenika.
Sjednica trećestepenog vijeća održana je 22. septembra 2014. godine.
Trećestepeno vijeće u sastavu: Mirko Božović, Redžib Begić i Tihomir Lukes.
Trećestepeno vijeće Apelacionog odjeljenja Suda Bosne i Hercegovine otpremilo je trećestepenu presudu od 22. septembra 2014. godine kojom je djelimično uvažena žalba branioca optuženog Šefika Alića, pa je presuda Suda Bosne i Hercegovine od 20.01.2011. godine preinačena u pogledu primjene krivičnog zakona na način da je djelo za koje je optuženi Šefik Alić oglašen krivim, pravno kvalifikovano kao krivično djelo ratni zločin protiv ratnih zarobljenika iz člana 144., u vezi s članom 22. i članom 30. Krivičnog zakona Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije, koji je preuzet na osnovu Zakona o primjeni Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine i Krivičnog zakona Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije (KZ SFRJ), te u pogledu odluke o kazni, tako što je optuženi, na osnovu navedenih zakonskih propisa, te odredaba članova 38. i 41. KZ SFRJ osuđen na kaznu zatvora u trajanju od osam (8) godina. U ostalom dijelu presuda ostaje neizmijenjena.